Gospodarski program nove hrvatske vlade ima temelje na uspješnoj dosadašnjoj provedbi. Osnovno je to razmišljanje Zvonimira Savića, posebnog savjetnika Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade, za ekonomska pitanja. U razgovoru za naš list obrazlaže taj svoj stav te, unatoč raznim predviđanjima, optimizam s kojim se čeka jesen i gospodarski oporavak u idućoj godini.

Otvaranje 100 tisuća novih radnih mjesta, povećanje prosječne i minimalne plaće, smanjenje PDV-a na hranu s 25 na 13 posto, smanjenje drugih poreza pojedincima i tvrtkama... osnova su gospodarskog dijela programa nove vlade Andreja Plenkovića. Oporba je taj program nazvala popisom lijepih želja. Kako vi kao posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja odgovarate na te kritike? Jeste li sudjelovali u izradi programa?


- Program je dokument s ambicioznim i mjerljivim ciljevima koji građanima i poduzetnicima daje sigurnost i izvjestan smjer djelovanja Vlade u iduće četiri godine. Vlada ne bježi od odgovornosti, pa tako ni glede postavljanja kvantitativnih ciljeva, pri čemu program ima čvrste temelje i na rezultatima ostvarenim u protekle četiri godine, osobito glede otvaranja novih radnih mjesta, podizanja prosječne i minimalne plaće i poreznog rasterećivanja građana i gospodarstva. Tako je u prvom mandatu Vlade povećan broj zaposlenih za oko 109 tisuća, prosječna plaća povećana je za gotovo 1150 kuna, minimalna plaća za 754 kune, a u četiri kruga porezne reforme gospodarstvo i stanovništvo rasterećeni su za oko devet milijardi kuna. Uzmimo samo primjer poreza na dobit koji je već smanjen na 12 posto te je više od 112.000 poduzetnika, odnosno 93 posto svih poduzetnika u Hrvatskoj, obuhvaćeno tom promjenom. Dodatno, povećanjem osobnog odbitka, porastao je i broj osoba koje ne plaćaju porez na dohodak za više od 960 tisuća, odnosno trenutno više od 1,87 milijuna osoba nisu obveznici plaćanja poreza na dohodak. Sve navedeno potvrđuje da gospodarski dio programa Vlade ima temelje na uspješnoj dosadašnjoj provedbi. Stoga daljnje smanjivanje poreza na dobit s 12 na 10 posto snižavanje stopa PDV-a s 25 na 13 posto za svu hranu, smanjivanje stopa poreza na dohodak, povećanje minimalne plaće na 4250 kuna te stvaranje uvjeta za daljnji rast prosječne netoplaće, otvaranje novih radnih mjesta nije popis lijepih želja, nego dio gospodarskog programa Vlade koji se treba ispuniti, a javnost to i očekuje.



Ključna za domaće gospodarstvo bit će jesen, brojni analitičari najavljuju produbljivanje krize, otpuštanja, probleme s likvidnošću. Kakva su vaša predviđanja? Ipak, Vlada RH vjeruje da će iduća, 2021. godina, biti godina oporavka. Na osnovi čega su rađena ta predviđanja?


- Hrvatsko gospodarstvo je ovu krizu izazvanu koronavirusom dočekalo u puno boljem i otpornijem stanju nego šestogodišnju krizu koja je uslijedila nakon 2008. godine. Nije sporno da će jesen biti izazovna, da će brojne tvrtke imati dodatne probleme s likvidnošću te da će biti veliki pritisak na rast broja nezaposlenih. Sredstva koja bi dodatno usmjerili na likvidnost malih i srednjih poduzeća, očekujemo i iz EU-a, odnosno sredstva iz novog programa EU-a usmjerenog na oporavak i otpornost gospodarstva od krize izazvane koronavirusom predviđena su i za tu svrhu te ćemo učiniti sve da što prije budu dostupna i našim poduzetnicima. Međutim, već sada imamo mjere za spas gospodarstva koje funkcioniraju i učinit ćemo napore za smanjenje broja nezaposlenih. U tom kontekstu smo svjesni da je kriza pogodila Hrvatsku kao i cijeli svijet, ali da smo mi izloženiji jer nam gospodarstvo u velikom dijelu ovisi o turizmu. Primjerice, devizni prihodi od turizma dosegnuli su prošle godine razinu od 20 posto BDP-a, što je najveći omjer od svih država Europske unije, a sezonalnost našeg turizma najizraženija je u cijelom EU-u jer oko dvije trećine svih noćenja u godini ostvari se u srpnju i kolovozu. Ono što očekujemo je da će, nakon znatnog gospodarskog pada u ovoj godini, 2021. godina rezultirati visokom stopom gospodarskog rasta, od oko 7,5 posto, dijelom i pod utjecajem turističkog sektora, ali i gospodarskog oporavka naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. Takva bi stopa rasta, prema procjenama Europske komisije, bila druga najveća među svim državama EU-a, odmah nakon Francuske, tako da očekujemo da bi, u nastavku takvoga trenda, 2022. godine uspjeli vratiti gospodarstvo na razinu prije krize.

Kada će biti gotov Nacionalni plan oporavka koji je preduvjet za povlačenje i raspolaganje EU sredstvima za oporavak, očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta? Koje će biti njegove glavne odrednice?


- Temelj da bi uopće mogli koristiti EU sredstva bio je dogovor čelnika država EU-a sredinom srpnja, kada je usvojen paket Višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU-a za razdoblje 2021. - 2027. godine, vrijedan 1.074 milijarde eura, te paket pod nazivom "EU za sljedeće generacije", koji je osmišljen isključivo za oporavak i otpornost gospodarstva zbog pandemije koronavirusa, vrijedan 750 milijardi eura. Ono što je bitno za Hrvatsku jest da je ukupan iznos predviđen za Hrvatsku iz oba izvora vrijedan više od 22 milijarde eura, od čega oko 12,6 milijardi eura iz proračuna EU za 2021.-2027. te oko 9,4 milijarde eura iz paketa za oporavak i otpornost gospodarstva. To je izuzetno velik iznos pomoći i rezultat je pregovora i argumentacije premijera Andreja Plenkovića tijekom pregovora. Za usporedbu, riječ je o iznosu koji je veći od jednogodišnjeg hrvatskog proračuna te je na razini 40 posto BDP-a. Ono što nam je sada bitno, a da bismo mogli koristiti spomenuta sredstava za oporavak i otpornost gospodarstva, počet ćemo izradu Nacionalnog plana oporavka koji je važan jer će definirati reformske potrebe i projekte koji bi se financirali. Izrada Nacionalnog plana oporavka koordinirat će se u idućim mjesecima s Europskom komisijom, a sredstva možemo usmjeriti u održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća, jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, okolišnu infrastrukturu, održivi gradski i željeznički promet, širokopojasni internet, jačanje kapaciteta javne uprave.

Kriza pogađa cijelu Europsku uniju, ne samo Hrvatsku. Koliko će zbivanja u drugim zemljama utjecati na naše gospodarstvo?


- Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo, visokointegrirano s ostatkom Europske unije. Dvije trećine turističkih noćenja ostvaruju gosti iz EU-a, a više od 75 posto ukupne robne razmjene odvija se s državama članicama EU-a, što već dovoljno govori o našoj gospodarskoj ovisnosti o tom prostoru. U svim državama EU-a ove se godine očekuje oštar gospodarski pad te djelomičan oporavak iduće godine, ali nedovoljan da se i jedna država Europske unije vrati na razinu gospodarstva iz 2019. Stoga će i njihov gospodarski pad te smanjenje potražnje u tim državama za uvoznim proizvodima, pa tako i iz Hrvatske, te smanjenje turističkih odlazaka iz nama najvažnijih tržišta, imati, i već ima, utjecaja i na Hrvatsku. Za robni izvoz prema državama EU-a već je vidljivo da je u prva četiri mjeseca ove godine smanjen za oko dva posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Pad izvoza je izražen kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, ponajprije Italije, Njemačke i Slovenije, ali je rast izvoza prema nekim drugim tržištima uspio znatno kompenzirati takve privremene padove. Olakotna okolnost za turizam u Hrvatskoj je što je prije krize oko 85 posto turista u Hrvatsku dolazilo cestovnim putem. To će utjecati na to da ova turistička sezona, pogotovo u sjevernom i srednjem Jadranu, ipak bude osjetno bolja od prvotnih sumornih očekivanja sezone na razini 30 posto prošlogodišnje, odnosno da će se broj noćenja u konačnici ipak približiti brojci od 50 posto prošlogodišnje sezone.

Priprema li Vlada nove mjere za očuvanje radnih mjesta? Koje bi to mjere još mogle biti?


- Zbog pojave pandemije koronavirusa, i globalne gospodarske krize koju je izazvala, Vlada je reagirala brzo i tamo gdje je gospodarstvu najpotrebnije - donijeli smo mjere za očuvanje likvidnosti gospodarstva te mjere za očuvanje radnih mjesta i zaposlenosti. Rezultati su i više nego vidljivi jer potporama za očuvanje radnih mjesta pomogli smo više od 100.000 poduzeća i sufinancirali plaće za oko 600.000 zaposlenih, za što je država osigurala oko 7,5 milijardi kuna. Dio mjera donesen je za vrijeme do 31. kolovoza, a drugi je dio mjera (skraćeno radno vrijeme) donesen do kraja godine i Vlada RH pratit će stanje na tržištu rada, kao i ekonomsko stanje općenito, te će sukladno tome na vrijeme reagirati. Očuvanje postojećih i stvaranje uvjeta za kreiranje novih radnih mjesta ostaje jedan od najvažnijih prioriteta Vlade u sljedećem razdoblju.



Turizam, kao najveća sastavnica BDP-a, najteže je pogođen krizom. Spominjalo se kako bi u tome svoju priliku mogla naći domaća poljoprivreda. Na koji način i kojim mjerama i metodama postići rast poljoprivrede kako bi ona imala veći utjecaj na gospodarski rast Hrvatske? Koje su njezine glavne slabosti, a koje prednosti?



- Poljoprivreda svakako može pozitivno utjecati na ukupan gospodarski rast Hrvatske, zbog svoje važnosti kao glavne gospodarske djelatnosti u ruralnim područjima, ali i zbog povezanosti s brojnim drugim djelatnostima. Hrvatska poljoprivreda može i mora proizvoditi više visokokvalitetnih i nutritivno vrijednih proizvoda po konkurentnim cijenama. Stoga će većem značenju i ekonomskom obujmu pridonijeti veća proizvodnja proizvoda s oznakom kvalitete prema zahtjevima tržišta te povećanje dodane vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede prati stanje u poljoprivredi izazvano krizom te kroz objave natječaja iz Programa ruralnog razvoja nastoji pružiti financijsku potporu iz nepovratnih sredstava usmjeravajući sredstva u sektore koji su najpogođeniji posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa. Stoga je potrebno naglasiti i da je do kraja lipnja ove godine ukupno iz Programa ruralnog razvoja ugovoreno 2,05 milijardi eura, odnosno 86 posto raspoloživih sredstava te je isplaćeno 1,36 milijardi eura, odnosno 57 posto raspoloživih sredstava. Navedena sredstva usmjerena su u ulaganja velikog broja poljoprivrednih gospodarstava i prerađivača te svakako pridonose razvoju i modernizaciji hrvatske poljoprivrede, uz poseban fokus na mlade poljoprivrednike i ulaganja koja imaju za cilj zapošljavanje.