Objavljeno 31. srpnja, 2020.
Općini Drenje iz europskih strukturnih fondova projekt od 1,5 milijun kuna za staračku populaciju, koja čini 20 posto mještana
DRENJE
S razgranatom ruralnom mrežom od čak 11 sela u kojima je sve više staračkih, samačkih domaćinstava Općina Drenje upravo toj populaciji želi pomoći kroz osmišljene, organizirane programe. Jer, ovaj kraj Đakovštine, što prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine broji 2700 mještana s tim da iz popisa u popis gubi oko 10 posto stanovnika, ima nepovoljnu demografsku sliku – stariji od 65 godina čine joj 20 posto ukupne populacije. Prema popisu iz 2011., od 65 do 95 godina naviše tu je oko 530 osoba, dok je, primjerice, mladih od 20 do 30 godina, populacije u najboljoj fertilnoj dobi, tek oko 320.
Posao za pet osoba
Uz postojeći program Zaželi, gdje je zaposleno 25 žena koje pomažu u svakodnevnim kućanskim poslovima u 125 tamošnjih domaćinstava starih i nemoćnih, a nositelj, Općina Drenje, želi i u drugi ciklus tog programa, Općina staračkim domaćinstvma želi pomoći i organiziranim prijevozom liječniku, za administrativne potrebe i i dr., pa je aplicirala i za projekt iz europskih strukturnih fondova "Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici - faza 1." u sklopu ESF projekta "Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.".
- Projekt nam je odobren i čekamo poziv na potpisivanje ugovora. Projekt je to iz kojeg bi mogli kupiti vozilo, kombi, za prijevoz starih i nemoćnih jer u Drenjanštini je 11 prometno razbacanih sela - kaže načelnik Slavko Dešić.
Za projekt je Općini Drenje odobreno gotovo 1,5 milijuna kuna. Projektom je obuhvaćeno zapošljavanje pet osoba koje bi u službi starih i nemoćnih djelovale pri Općini. Riječ je o vozaču, pomagaču, terapeutu, psihologu i itd. Dio bi bilo tehničko, dio stručno osoblje, a tu je i voditelj projekta. Dešić procjenjuje da je problematika staračkih domaćinstava najizraženija u Bučju i Podgorju, selima po strani od važnijih prometnica.
– Trajanje projekta je dvije godine, a odnosio bi se na vožnju starih i nemoćnih unutar, ali i izvan općine, kao i na osmišljavanje njihovog druženja kroz radionice i sl., odnosno svojevrsni dnevni boravak - dodaje Dešić.
Prazne kuće
I Drenjanština je suočena s problemom sve većeg broja praznih, starih kuća koje su završile "u propuhu" i korovu nakon smrti zadnjeg, vremešnog ukućanina. Dešić kaže kako ima slučajeva da je dio njihovih vlasnika nakon smrti imovinu prepustio lokalnoj samoupravi, no takva je imovina nakon smrti vlasnika ipak uglavnom prazna i propada, a lokalnoj zajednici sve veći problem zbog neodržavanja.
– Nas četiri općine sada imamo komunalnog redara koji u slučaju poznatog vlasnika izdaje rješenje o obvezi održavanja, no najčešće su kod te imovine problem imovinsko-pravni odnosi, nakon smrti vlasnika i po 10 - 20 suvlasnika, od kojih su neki u drugim državama itd., pa je problem kome uopće izdati rješenje - kaže Dešić i konstatira kako Općina zasad nema neko rješenje što s tim praznim, sve brojnijim nekretninama.
Suzana Župan
staračka populacija
VEĆINU ČINE
ŽENE, NAJMANJE
JE STANOVNIKA
U BOROVIKU - 6
žive od malih poljoprivrednih mirovina
Dio staračke populacije i u ovom dijelu Đakovštine živi od simbolične, poljoprivredne mirovine, čiji iznos čini te nekoliko stotina kuna, pa je, osim starosti, bolesti i nemoćnosti, i u otežanoj ekonomskoj situaciji. Većinu stare populacije u Drenjanštini čine žene, a najmanji broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine ima Borovik - njih šestero. U svezi projekta “Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici” intencija je Općine Drenje zadržavanje u njemu kupljenog vozila -kombija za daljnje potrebe stanovništva tog kraja i nakon završetka projekta.