Za potporu za skraćivanje radnog vremena, jednu od mjera Vlade RH za očuvanje radnih mjesta u gospodarskim sektorima pogođenim epidemijom koronavirusa, do ponedjeljka, 27. srpnja, u podne, zaprimljeno je 305 zahtjeva za 15.198 radnika. Podatak je to koji nam je ustupila središnjica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz dodatak kako je od ukupnog broja zahtjeva nepunih trideset s područja slavonskih županija. Preciznije, 17 je zahtjeva u Osječko-baranjskoj županiji za 1269 radnika, tri zahtjeva u Brodsko-posavskoj županiji za 120 radnika, četiri zahtjeva u Požeško-slavonskoj županiji za 452 radnika te tri zahtjeva u Vukovarsko-srijemskoj županiji za 595 radnika.

U oba slučaja, i na nacionalnoj razini kao i u slavonskoj regiji, najviše je zahtjeva poslodavaca iz prerađivačke industrije. Znak je to da su zahtjeve za sada u većini podnosili veliki gospodarski subjekti. Potvrđuje nam to na primjeru Osijeka Ivan Ravlić, predstojnik HZZ-ove Područne službe Osijek, koji pokriva područje Osječko-baranjske županije.


"Prema podacima kojima raspolažemo, od pristiglih zahtjeva za područje županije desetak tvrtki je s područja Osijeka i riječ je o velikim poslodavcima", kaže Ravlić.


Potpora za skraćivanje radnog vremena uvedena je s obzirom na stanje u domaćem gospodarstvu, slijedom čega HZZ i dalje nastoji svoje aktivnosti usmjeravati na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima koje su najugroženije, te pomoći poslodavcima kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom (COVID-19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Potporu će sve do kraja godine imati mogućnost koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju deset i više radnika, dodjeljuje se za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od polovine mjesečnog fonda sati, u visini najviše do 2000 kuna mjesečno neto po radniku.

Mjesečni fond radnih sati za srpanj iznosi 184 radna sata (dok je primjerice za kolovoz 168 radnih sati), pa tako u srpnju, prema podacima HZZ-a, država poslodavcu kojem potpora bude odobrena pokriva maksimalno 92 sata skraćenog radnog vremena u netoiznosu dvije tisuće kuna, dok poslodavac doprinose obračunava na osnovicu od 2,5 tisuća kuna.


Najniži iznos potpore je za deset posto kraće radno vrijeme, odnosno 18 radnih sati, i ona je u netoiznosu 400 kuna, a poslodavac doprinose obračunava na osnovicu od 500 kuna.


Poslodavac je, naime, radniku iz vlastitih sredstava dužan isplatiti plaću kao i pripadajuće obveze prema državi, a HZZ će mu iznos potpore i pripadajuće doprinose na nju, ovisno o tome koliko je radniku skraćeno radno vrijeme u mjesecu, refundirati do 30. u mjesecu za prethodni mjesec. To znači da će potpora za skraćivanje radnog vremena tijekom srpnja biti isplaćena do 30 kolovoza.


​Hrvatska država će ovu mjeru financirati iz EU instrumenta SURE, međutim zajmovi iz tog programa, koji traje do kraja 2022. godine, ne mogu se očekivati prije jeseni. To znači da će prve naknade plaća za skraćeno radno vrijeme Hrvatska osigurati iz vlastitih sredstava, koja bi joj poslije trebala biti refundirana.
Zanimljivo je kako uvođenjem nove potpore za skraćivanje radnog vremena (koja se ne smatra potporom male vrijednosti) prestaje biti aktivna stara mjera aktivne politike zapošljavanja, također potpora za skraćivanje radnog vremena. Tu staru mjeru po kojoj se radno vrijeme maksimalno moglo skratiti do 40 posto, a država je pritom pokrivala razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme, u ovoj godini nitko nije koristio.


Kada je riječ o ranijim državnim mjerama, podsjetimo da se u travanjskom krugu isplata potpora za očuvanje radnih mjesta prijavilo 98.535 poslovnih subjekata u kojima je zaposleno 558,7 tisuća radnika, a država je ukupno isplatila 2,2 milijarde kuna ili oko 650 milijuna kuna više u odnosu prema ožujku.