Znanstvenici vjeruju da će algoritmi i umjetna inteligencija uskoro moći detektirati znakove bolesti iz nečijega glasa, a tehnika bi mogla biti korisna čak i u slučaju koronavirusa. "Svaki naš unutarnji organ svojevrsni je rezonator, pa ako imamo problema s plućima ili srcem, to se odražava i na naš glas", kaže Giovanni Saggio, profesor elektroničkog inženjerstva na rimskome sveučilištu Tor Vergata. Kako nam glas zvuči ovisi o glavnom dirigentu, mozgu. Pa ako imate cerebralni problem, poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, vaš će se glas promijeniti, i to se može otkriti. Budući da novi koronavirus kompromitira pluća i dišne puteve, sigurno utječe i na glas, što znači da bi se i bolest COVID-19 mogla detektirati istom metodom, napominje Saggio, koji je jedan od nekoliko istraživača u svijetu koji se bave tom temom. Na njemačkome Humboldtovom sveučilištu kažu da "mogu izgraditi algoritme koji otkrivaju emocionalna i fizička stanja isključivo na temelju podataka, posebno iz ljudskog glasa".

Znanstvenici sa Sveučilišta Washington objavili su studiju o tome kako uređaji poput Amazonove Alexe mogu uspješno prepoznati zadihani glas kakav često prethodi srčanom zastoju. Saggio kaže da je u svijetu dosad objavljeno više od 150 znanstvenih radova o povezanosti promjene glasa i raznih patologija. Koristeći se tehnologijom koju je sam osmislio i patentirao, Saggio je u Mumbaiju ispitao 284 osobe s Parkinsonovom bolesti te još 28 ljudi iz kontrolne skupine. Svaka je osoba snimila istu kratku rečenicu. Kada je analizirao glasove, odnosno razlike u akustičnim parametrima, uspio je točno identificirati 95 posto pacijenata s Parkinsonovom bolesti.

"Svaki ljudski glas ima 6300 parametara, a ljudsko uho ih, uz izuzetak prehlade, ne može razlikovati. No umjetna inteligencija to može", pojasnio je. H