Radovi na četvrtoj, posljednjoj dionici uređenja desne obale Drave u Osijeku, čijim će završetkom napokon šetnicom uz rijeku biti povezani Gornji i Donji grad započeli su još u ožujku prošle godine, a Osječani svakim danom sve bolje vide kako će izgledati ovaj prostor nakon uređenja.

No ovih dana podno postojeće šetnice prilikom iskopavanja za trasu proširenja na površinu je izronilo i nešto povijesti. Naime, na potezu od Kožare prema donjogradskoj dravskoj vojarni pronađeni su klesani kameni blokovi iz rimske Murse. O svemu su odmah obaviješteni i arheolozi osječkog Arheološkog muzeja, koji su odmah izišli na teren. Kako bismo se i sami uvjerili, posjetili smo teren i na mjestu događaja snimili dokaze.

– Mi smo bili u nadzoru ovih radova te smo čak odradili jedno kratko arheološko istraživanje od tri dana i tu uistinu ima nekih zanimljivih komada i blokova, koje ćemo ovih dana premjestiti u Muzej. No, nažalost, moram razočarati sve one koji su se nadali da ćemo naći nešto novo u pitanju Murse. I sami smo se ponadali da je možda riječ o tragu neke rimske luke ili nečega sličnog, ali zapravo se radi o sekundarnoj sirovini. Što to znači? Pa da su 50-ih i 60-ih godina, kada je građena ova šetnica, zapravo građevinari koristili pronađene blokove iz Murse kao izvrstan materijal za utvrđivanje nasipa. Znači, ovi blokovi su bili ugrađeni u betonski nasip i ne znamo gdje su zapravo pronađeni i čega su dio. Ono što znamo je da nisu dio mosta koji je u Mursi premošćivao Dravu jer sa sigurnošću znamo da je on bio nešto zapadnije kod današnje krčme Javor. No, mi ćemo svakako uzeti dio ovog materijala i pomnije ga obraditi u muzeju, ali senzacije za sada nažalost nema - iskreno nam priznaje Tomislav Hršak, ravnatelj Arheološkog muzeja u Osijeku.

Inače, u Muzeju napominju i kako je građevni materijal iz Murse korišten kroz stoljeća kao idealan kamen za brojne građevine, pa su tako dijelovi Murse danas ugrađeni u temelje mnogih građevina u Osijeku. Osim blokova iz Murse nizak vodostaj i građevinsko račišćavanje terena na vidjelo su donijeli i drvene restlove potopljenih osječkih vodenica iz 18. i 19. stoljeća. Prema istraživanjima povjesničarke, prof. dr. sc. Zlate Živaković-Kerže, najviše vodenica u Osijeku nalazilo se uz desnu obalu Drave u Donjem i Gornjem gradu te uz lijevu obalu kod, tada mađarskoga mjesta, Podravlja. Sve do 80-ih godina 19. stoljeća uz dravsku obalu grada Osijeka nalazilo se 60 vodenica. U Gornjem gradu nizvodno od kina Urania bilo je 36 vodenica, a u Donjem gradu 24, i to uz obalu kod donjogradskoga groblja.

Nasukanu osječku povijest ovih je dana obišao i poznati povjesničar umjetnosti Grgur Marko Ivanković, koji je priznao kako nam je nasipavanje korita Drave za novu šetnicu na vidjelo donijelo dugo potopljenu kulturno-povijesnu baštinu.