Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura, objavile su u petak Europska središnja banka i Europska komisija.

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju. Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro.

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja, u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano pridruži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđivanje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. “U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska obvezala se na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavljivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) u petak je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka. Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije. U sljedećem razdoblju ESB će obaviti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Premijer Andrej Plenković je, objavivši primanje Hrvatske u ERM II, podsjetio kako je to “korak koji kolokvijalno nazivamo predvorje eurozone”. Rekao je i kako je Hrvatska trenutno po broju stanovnika najmanja članica EU-a koja još nije preuzela euro kao službenu valutu, ali je jako vezana uz euro. “Za idući korak moramo nastaviti ispunjavati uvjete, stabilnost cijena, stabilnost tečaja itd.”, naglasio je hrvatski premijer, dodavši da treba nastaviti smanjivati javni dug. “Na ovome smo radili tiho i predano te smo ojačali reputaciju Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu. Nastavit ćemo program Vlade koji nam je omogućio da sve uvjete za ulazak ispunimo unutar predviđenog roka te usred epidemije koronavirusa”, dodao je.

Plenković je rekapitulirao što će se od Hrvatske tražiti prije ulaska u eurozonu, ali nije htio nagađati o datumu, jer je “gotovo svaka država imala svoj tempo”. “Pogledali smo iskustva drugih zemalja. Najbrži su bili Slovenija, Cipar i Malta, koji su ušli unutar tri godine, a najduže je trebalo Litvi, kojoj je trebalo deset godina. Prognoziranje je u tom smislu nezahvalno”, istaknuo je. “Mislim da ćemo euro uvesti tijekom mandata iduće vlade, a o točnom ćemo datumu govoriti kada budemo sigurniji, isto kao što smo o ulasku u ERM II govorili kada smo bili sigurni”, rekao je Plenković i zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se Hrvatska obvezala na provedbu 19 mjera u šest reformskih područja. Svih 19 mjera Hrvatska je ispunila u prvoj polovini svibnja, više od mjesec dana prije roka. “Dokazali smo se kao odgovorni”, rekao je Marić. “Danas je velik dan za Hrvatsku, napravili smo velik korak”, rekao je Marić.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je da je država uspjela napraviti posao u roku. “Nije bilo lako, bilo je puno tehničkog posla”, rekao je guverner Vujčić. “Tečaj i tečajna politika ostaju isti, održavat ćemo ga stabilnim kao što smo radili dosad. Ušli smo i u bankovnu uniju, zajednički sustav nadzora banaka, a to znači da HNB imenuje svog člana zajedničkog supervizorskog tijela u Europskoj središnjoj banci, koji ima svoj glas tamo kao i ostali”, istaknuo je, dodavši kako ulazak u ERM II za Hrvatsku znači dodatni kredibilitet i bolje uvjete financiranja te veće povjerenje investitora. “U iduće dvije godine Hrvatska treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije i u ovome trenutku je izišla iz političke sfere odlučivanja o participaciji u euru. Isključivo o izvršenju konvergencije, inflacije, javnog duga i tečaja ovisi kada će Hrvatska ući u eurozonu. Od sada više praktički nema političkih odluka”, rekao je čelnik hrvatske središnje banke.