Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predlaže nešto manji Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine, a prijedlog plana za gospodarski oporavak od 750 milijardi eura ostavlja u obliku u kojem ga je Komisija predložila.


Michel je u petak predstavio tzv. pregovaračku kutiju, svoj prijedlog za VFO i prijedlog plana za oporavak, koji će biti podloga za raspravu na sastanku na vrhu čelnika zemalja članica krajem sljedećeg tjedna. Michel predlaže sedmogodišnji proračun EU-a u visini od 1074 milijarde eura. Komisija je predložila 1100 milijardi eura. To smanjenje neće ići na štetu kohezijske politike.


Plan za oporavak nazvan "EU sljedeće generacije" (NGEU) ostaje isti, 500 milijardi eura, koje bi se dodjeljivale kao nepovratna pomoć, i 250 milijardi kao zajmovi. Najveći dio NGEU-a otpada na Instrument za oporavak i otpornost (RFF), 560 milijardi, te na ReactEU, dodatna sredstava za kohezijsku politiku od 50 milijardi. Od 560 milijardi iz RFF-a 310 milijardi eura dodjeljivalo bi se kao nepovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi. Najveći dio sredstava iz RFF-a, 70 posto, 217 milijardi, trebao bi biti iskorišten 2021. i 2022., a preostalih 30 posto, 93 milijarde, do kraja 2023. godine.


Za dio od 217 milijardi Michel predlaže da se zadrži alokacijski kriterij kojim se koristila Europska komisija, to jest stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, BDP po stanovniku i udio u ukupnom stanovništvu EU-a. Prema tim kriterijima Hrvatska bi dobila 7,3 milijardi eura nepovratno, a 2,65 milijardi eura kroz zajmove.
Za preostale 93 milijarde ubačen je novi kriterij - ukupni pad BDP-a u 2020. i 2021. godini, a zadržao bi se kriterij BDP-a po stanovniku i udio u ukupnom broju stanovnika EU-a. Budući da će, prema ekonomskim prognozama, Hrvatska biti jedna od najteže pogođenih zemalja, njezina se alokacija prema Michelovu prijedlogu neće smanjiti, eventualno bi se mogla povećati. H