Novosti
PRVI POTEZI NOVE VLADE

Spajanje resora, nastavak poreznih rezova i borba s ekonomskom krizom
Objavljeno 9. srpnja, 2020.
Ministar financija najavio snižavanje poreza na dohodak te realizaciju i drugih obećanja iz izbornog programa

Nova vlada Andreja Plenkovića neće imati vremena ni potrebe za uhodavanjem jer okolnosti traže brzo djelovanje, s obzirom na gospodarsku krizu s kojom je Hrvatska suočena zbog pandemije koronavirusa. Gospodarstvenici očekuju da će vlada na neki način nastaviti s potporama onim sektorima koje je kriza najteže pogodila, a očekuju se i druge reforme i promjene, uz već najavljeno smanjenje broja ministarstava.

Nastavak rasterećenja
Ako se budu realizirali planovi iz predizbornog programa HDZ-a nazvanog "Sigurna Hrvatska", vrlo će vjerojatno jedan od prvih poteza nove vlade biti nastavak porezne reforme. Novi porezni zakon bi se, prema najavama, trebao Saboru na usvajanje poslati vrlo brzo nakon konstituiranja, a njegova se primjena očekuje od sljedeće godine. Dosadašnji, a sigurno i budući ministar financija Zdravko Marić najavio je da će od 2021. godine sniziti porez na dohodak s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto. Neki izračuni kažu da bi se zbog toga netoplaća mogla povećati većini građana, ovisno o njezinoj visini. Oni s najnižim plaćama to ne bi osjetili jer na njih ni sada ne plaćaju porez na dohodak. Marić je izjavio da smanjivanje poreza nije i jamstvo porasta netoplaća, jer to u konačnici ovisi o poslodavcima, no kako treba nastojati da se to dogodi jer je ideja poreznog rasterećenja upravo rast plaća, zaposlenosti i investicija. "Ja ću uvijek činiti sve što je u mojoj ingerenciji, jer nemamo mi tu neke mogućnosti prisile", rekao je Marić. I on podsjeća da su određene porezne promjene predviđene u izbornom programu HDZ-a, dodavši kako stranka iza toga stoji i da će one biti i sastavni dio vladina programa. Najavljuje da će vlada nastaviti s rasterećenjima, no ne ove godine. Kaže kako je i do sada bila praksa da velike zakonske izmjene, u smislu poreznog sustava, uvijek stupaju na snagu s početkom kalendarske godine, s obzirom i na proceduru. Bit i ideja poreznog rasterećenja jest utjecati na rast zaposlenosti, plaća i investicija, pri čemu se individualnim snižavanjem poreza širi porezna baza, kaže Marić. Kada je riječ o poreznim izmjenama, Marić kaže da dosadašnje iskustvo pokazuje kako je relativno veći pomak u gospodarstvu - kroz investicije, potrošnju i zapošljavanje - ostvaren rasterećenjem izravnih poreza, poput onih na dohodak i dobit. Također kaže da postoji svijest da su indirektni porezi, poput PDV-a ili trošarina, dosta visoki i da ih treba snižavati.

Dodaje da je u situacija s proračunom na tragu onog što je stavljeno u sam rebalans, no ta "slika nije baš sjajna", pa će tako nakon četiri godine uravnoteženog proračuna u ovoj biti zabilježen dosta velik manjak, no to je bilo i očekivano kao posljedica COVID-a. Marić kaže da je manjak već u dobroj mjeri nadomješten aktivnostima financiranja na domaćem i međunarodnom tržištu.

Nakon smanjenja poreza na dohodak, u godini nakon toga, išlo bi se i na smanjenje poreza na dobit, a godinu poslije i PDV-a za svu hranu. Sve zajedno trebalo bi donijeti rast primanja i novca koji ostaje radnicima te potaknuti rast potrošnje kućanstava i gospodarstva. Najavljeno je i ukidanje poreza na promet nekretninama, što bi opet osjetile jedinice lokalne samouprave. Andrej Plenković je obećao i reformu javne uprave, teritorijalni presutroj i novi zakon o plaćama. Tu je i projekt digitalizacije, a slijedi i velika obnova Zagreba, možda i formiranje agencije za to.

Nije opterećen
"Plenković nije opterećen unutarnjom političkom krizom u HDZ-u, jer je desna frakcija riješena", kaže politolog Pero Maldini. Prema njegovim riječima, unutarstranački izbori u HDZ-u potvrdili su da je pozicioniranje na desni centar dobar smjer te stranke.

"Plenkoviću sve ovo otvara situaciju bolju nego što ju je možda i jedna vlada dosad imala, pogotovo njegova prethodna vlada. To znači i daleko veću odgovornost u smislu konačnog pokretanja vrlo bolnih i teških reformi, i u teškom trenutku nakon COVID krize. No bez pokretanja tih reformi - pravosuđa, zdravstva i uprave, te polovične ali započete reforme obrazovanja i mirovinskog osiguranja, koja je na samom startu bila zakočena od sindikata, te nastavka jedine uspješne, fiskalne, reforme nema uspješne vlade", kaže Maldini.

On podsjeća da dug zdravstva doseže gotovo devet ili deset milijardi, i jasno je da se to ne može riješiti preko noći. Pravosuđe je, pak, kaže, stara priča, koja nas 30 godina opterećuje, a ima i svoje ekonomske reprekusije i tu će se rješavati dvije vrlo krupne grupe problema. "Fiskalna reforma već teče i to je jedina reforma koju je ova vlast, zapravo ministar Marić, u ove četiri godine pokrenula. Tu je riječ o kontinuitetu. Reforma obrazovanja, koju je pokrenula Blaženka Divjak, polovično je napravljena zbog mnogih kompromisa, i također se mora ozbiljno nastaviti. Slijedi reforma uprave, koja uključuje i teritorijalni preustroj kada govorimo o sustavu lokalne uprave i samouprave. Sada više neće biti izgovora kao dosad, kada je, istina, zbog objektivnih problema, većina reformi bila na čekanju", ističe Pero Maldini.

Igor Bošnjak
izazovi
PRORAČUNSKI MANJAK JE POD KONTROLOM
MALDINI: SLOBODNIJE MOŽE U REFORME
“Nakon svih ovih promjena i pritisaka koji su se događali i strašno puno vremena odnijeli Plenkoviću, izbori su mu konačno dali za pravo. Pobjedom HDZ-a pokazalo se da je pomicanje u centar bilo daleko produktivnije nego što je bilo koketiranje s desnicom, koja je, u najmanju ruku, bila skeptična i puna nepovjerenja prema Plenkoviću”, rekao nam je Maldini. Uz najavljeno spajanje pojedinih ministarstava, on kaže da je smanjenje broja ministarstava tehničko pitanje koje ne treba svoditi na razinu političkog, jer uštede nisu toliko velike koliko efikasna uprava može zapravo pridonijeti višestruko većim dobitcima, ako je racionalno organizirana. “No broj ministarstava nije dio političke rasprave jer svaka vlada ima pravo organizirati izvršnu vlast onako kako misli da će biti najučinkovitija. U reforme premijer Plenković svakako može ići slobodnije jer ima kompaktnu većinu. Jako je važno da se u prvoj godini kreiraju javne politike, jer ako se bude čekala druga polovina mandata, što je dosad kod svih vlada bilo gotovo pravilo, svjedočit ćemo minimalnom pomaku. To su krupne stvari i jedan mandat nije dovoljan za to, ali ako se na vrijeme sve definira, znači da će i sljedeća vlada imati u rukama nešto što je stvar nacionalnog konsenzusa ili bar većine. Jer je, umjesto da bude servis građana, državna uprava postala teret i kočnica gospodarskih tijekova, a tržištu treba dati da prodiše. Uz financijsku reformu i porezna rasterećenja koja su već najavljena, sve su to velike reforme koje ne mogu čekati, posebice pravosuđe i neuralgično zdravstvo”, zaključuje Pero Maldini.
Josip Aladrović

ministar rada i mirovinskog sustava

Moguće spajanje ministarstva rada i ministarstva socijalne politike

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović potvrdio je kako je moguće spajanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. “Spominju se različite opcije odnosno varijante spajanja i pripajanja ministarstava, mi smo najavili rezanje broja ministarstava i to ćemo definitivno izvršiti, a ono što je bitno u svim tim smanjenjima broja je da funkcionalnost bude jednaka ili veća”, izjavio je Aladrović. Dodao je kako su na europskoj razini ministarstva koja se bave tim pitanjima često spojena. “Bitno je da ministarstva koja će ostati ili koja će nova nastati budu funkcionalna i da pokažemo javnosti da naša javna uprava i vlada može biti jednako funkcionalna ili funkcionalnija s manjem brojem ministara”, istaknuo je Aladrović poručivši kako je sudbina pojedinaca iz vlade u drugom planu. Na upit znači li spajanje ministarstava preraspodjelu ljudi ili otpuštanja Aladrović ponavlja kako je osnovni cilj povećati efikasnost i smanjiti broj izvršitelja rukovodećih funkcija. “Činjenica je da ćemo se pozabaviti cijelom javnom i državnom upravom, ne bih isključio i pojedine restrikcije u budućnosti”, kazao je.
Oleg Butković

ministar mora, prometa i infrastrukture

MANJINE ĆE BITI NA NEKIM FUNKCIJAMA

Oleg Butković izjavio je u srijedu da će premijer odlučiti o tome hoće li ostati na ministarskoj poziciji u novoj vladi te da je njegovo ministarstvo već spjeno i preveliko za spajanje s drugim ministarstvima. Butković je na pitanje spaja li se njegovo ministarstvo s drugima, s obzirom na najavljeno smanjenje broja ministarstava, kazao da su oni već spojeni. Kazao je i da će se razgovarati o tome tko će biti na ministarskim pozicijama, jer sada ima i drugih stvari na dnevnom redu, dodavši da nema informaciju tko bi od predstavnika nacionalnih manjina dobio poziciju u novoj vladi. “Međutim, da će nacionalne manjine biti zastupljene negdje na nekim funkcijama, to da”, izjavio je.
Možda ste propustili...

U DRUGO ČITANJE IDE VLADIN ZAKONSKI PRIJEDLOG O OBNOVI ZAGREBA

Sabor: Glasovanje, pa stanka do početka rujna

GOSTI IZ NJEMAČKE, SLOVENIJE, AUSTRIJE, ČEŠKE I POLJSKE

Trenutačno u Hrvatskoj 760.000 turista

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OLUJA 2020: JASMIN HADŽIĆ NA ISTOM MJESTU 25 GODINA POSLIJE

Kada smo razvili trobojnicu, imao sam osjećaj da vidim cijelu Hrvatsku

2

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Petero novooboljelih od koronavirusa

3

OLUJA 2020: ZDENKO MAZUR ZAPOVJEDNIK TOPNIČKE BITNICE

Sve su akcije bile jednako važne jer su sve bile priprema za Oluju