Ovi parlamentarni izbori pokazali su da je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković potpuno pogodio kada je za svoju vezu sa Slavonijom za svog čovjeka od iznimnog povjerenja na istoku Hrvatske odabrao osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, koji mu je to već opravdao podrškom na unutarstranačkim izborima, a i sada na izborima za 10. saziv Hrvatskog sabora. Anušić je po broju osvojenih preferencijalnih glasova na nedjeljnim izborima s 23.679 treći po redu svih nositelja lista HDZ-a, iza Plenkovića (32.208) u 1. izbornoj jedinici i ministra zdravstva Vilija Beroša (35.678) u 10. izbornoj jedinici.

To je zalog koji mu i dalje jamči čvrstu poziciju u vrhu stranke koju kao potpredsjednik već i obnaša. Njegova odluka da na listu u 4. izbornoj jedinici ide isključivo s domaćim i provjerenim ljudima pokazala se dobrom i na kraju iznimno uspješnom jer je stranci donio dva saborska mjesta više (osam) nego što je HDZ imao u istoj izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 2016. godine. Sjetimo se samo da je u predizbornoj kampanji, koja je svima bila iznimno teška zbog situacije s koronavirusom, šef HDZ-a Plenković najavljivao kako očekuje da stranka osvoji bar jednako mandata kao prije četiri godine, a Anušić je tvrdio da će to biti i više. Bio bi on zadovoljan i jednim više, ali ovako je sigurno još zadovoljniji. No nisu samo dva mandata više nova vrijednost koju je Anušić stranci donio nakon ovih izbora nego je to i činjenica da je HDZ uspio "vratiti" građanima Osijeka, odnosno da su Osječani nakon niza godina svoje povjerenje dali toj stranci. Naime, HDZ je na parlamentarnim izborima u slavonskoj metropoli bio jači po broju osvojenih glasova od SDP-a posljednji put davne 2003. godine, dok je stranku vodio Ivo Sanader. Tada je HDZ dobio nešto manje od 32 posto, a SDP 22,35 posto glasova. Uslijedili su izborni ciklusi u kojima je SDP, uglavnom u širokim koalicijama, bio premoćniji, recimo 2007. godine bio je jači za gotovo 6 posto (SDP 29,16 - HDZ 23,38 %), zatim 2011. godine SDP je dobio dvostruko više glasova (SDP 35,36 - HDZ 16,98 %), 2015. godine taj odnos bio je 33,37: 28,19 posto u korist SDP-a i prije četiri godine ta je razlika bila najmanja u korist SDP-a 32,66: 32,07 posto osvojenih glasova.


U nedjelju je lista HDZ-a u Osijeku dobila povjerenje 39,73 posto ukupno izišlih birača, odnosno 16.184 glasa u odnosu prema 9413 glasova, ili 23,11 posto Restart koalicije. Na svih 117 gradskih biračkih mjesta Anušić je dobio više od polovine glasova cijele stranačke liste, odnosno 8601 glas, što je samo 800 glasova manje od cijele Restart liste ili dvije tisuće glasova više od cijele liste Domovinskog pokreta Miroslava Škore, koja je osvojila 6371 glas.


Koliko god su takvi rezultati plod dobrog stranačkog i individualnog rada u HDZ-u, treba, međutim, priznati da su umnogome imali pomoć i samog SDP-a, čija je lista više sličila "listi nadrealista". Šef SDP-a Davor Bernardić nedvojbeno je kriv za ovakav rezultat i vjerojatno je toga bio svjestan oko ponoći, kada je postalo jasno da ozbiljno razmišlja o ostavci. Stavljanje za nositeljicu liste u 4. izbornoj jedinici Zadranke Sabine Glasovac i na treće mjesto liste pravomoćno osuđivane, a osječkoj javnosti gotovo nepoznate, Romane Nikolić te gaf s Tomislavom Žagarom, bjeguncem iz SDP-a, povod je da pomislimo kako je režija ovog "letećeg cirkusa" iznimno loše obavljena. No je li odgovornost samo na Bernardiću ili i na onima koji vode osječki i županijski SDP? Sabina Glasovac, čije su postavljanje za nositeljicu liste u središnjoj slavonskoj izbornoj jedinici osuđivali i članovi i nečlanovi SDP-a, osvojila je sama više preferencijalnih glasova nego dva predsjednika županijskog i gradskog odbora i prekaljena SDP-ovca Domagoj Hajduković i Boris Piližota zajedno. Ona je sama dobila 5257 glasova, ili 18,45 posto liste Restarta, a osječki dvojac, Hajduković, koji je od 2011. godine saborski zastupnik, te Piližota, više od tri godine zamjenik osječkog gradonačelnika, ukupno je prikupio 5067 biračkih glasova. Nameće se stoga pitanje s kime je tu Bernardić zapravo pogriješio. Dok je još Hajduković na jedvite jade nakupio nešto više od čarobnih 10 posto preferencijalnih glasova, što bi mu jamčilo prolaz i da nije bio drugi, za Piližotu je i uz personaliziranu kampanju i javnu podršku više i manje poznatih lica to bio nedostižan san. Zanimljiva je zato bila njegova primjedba iz kampanje objavljena na jednom gradskom portalu koju ovdje prenosimo u cijelosti: "Za konačan rezultat odgovorni su i igrači, ali i trener. Igrači zbog loše igre, a trener zbog postavljene taktike i izbora igrača. Za sljedeću utakmicu igrači se mijenjaju, a trenera najčešće čeka - otkaz. Trener je svoj korak napravio, na redu su ‘igrači‘, osim ako oni ne misle da su odigrali loše."


Posebna je priča Romana Nikolić, buduća saborska zastupnica koja bi sve stanovnike 4. izborne jedinice trebala predstavljati sljedeće četiri godine u Saboru iako je u dvije županije dobila samo 318 preferencijalnih glasova. No Romana Nikolić može biti ponosna jer ipak nije kandidat s najmanje osvojenih preferencijalnih glasova, iza nje je na listi još pet osoba s još manjim brojkama. A nije ni jedini budući zastupnik koji je u Sabor ušao s tako malo glasova jer je teško u tome nadmašiti Igora Dragovana, koji je 2016. godine u parlament stigao sa 163 dobivena glasa.

Listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore u 4. izbornoj jedinici pomoć za tri osvojena mandata dao je i Krešimir Bubalo s osvojena 15,22 posto preferencijalna glasa. Za nositeljicom liste i sestrom šefa pokreta Vesnom Vučemilović na ukupnom zbroju zaostao je za 858 glasova.


Iako su, kao i Most, u 4. jedinici bili na rubu izbornog praga, najvećim gubitnicima može se proglasiti koaliciju HNS-a i HSS-a Braće Radić predvođenu Ivanom Vrdoljakom, koji je dobio 648 glasova, od čega u Osijeku samo 272 glasa. Dosadašnji saborski zastupnik Stjepan Čuraj, koji slovi za jednog od aktivnijih, dobio je samo 162 glasa, od čega u Osijeku 106, a Žana Gamoš ukupno je dobila 397, od čega u gradu u kojemu obnaša dužnost zamjenice gradonačelnika 308 glasova. Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić s druge pozicije na listi uspio je prikupiti 201 glas, od čega u gradu na čijem je čelu 156. Iznenađenje za mnoge na toj je listi kao nezavisni bio gradonačelnik Belišća Dinko Burić, koji je s 1859 glasova, odnosno 28,94 posto, pomeo sve ostale kandidate. No, podsjetimo da je on prije četiri godine bio na listi HDSSB-a i tada prikupio dobrih 1638 glasova, tako da se može reći kako je u svom prosjeku za razliku od ostalih s te liste.


Zamjetno je da su se na izborima natjecali svi gradski dužnosnici, Vrkić i njegovi zamjenici Gamoš i Piližota, i nitko od njih nije uspio doći do Sabora. Međutim, zbrojimo li sve njihove preferencijalne glasove osvojene u gradu koji vode, vidimo da skupa dobivaju 1938 glasova. Ta bi ih činjenica trebala i dodatno zabrinuti jer pokazuje kakvu potporu svojih sugrađana imaju.


U petoj izbornoj jedinici stvari se samo ponavljaju, bar kada je riječ o HDZ-u. Tu je, poput Anušića u 4. izbornoj jedinici, neprijeporan ministar financija Zdravko Marić, koji je s ostvarenih 21.777 preferencijalnih glasova pridonio listi s 32,33 posto glasova. U svom Slavonskom Brodu Mariću je nedostajalo malo da osvoji polovinu glasova svoje liste. U Vukovaru je najviše glasova na Škorinoj listi dobio aktualni gradonačelnik Ivan Penava, i to 1573, a nositelj liste Restart koalicije Predrag Fred Matić samo se utopio u sivilo SDP-ovih izbornih rezultata s 320 glasova.
Ovo je zapravo vrlo jednostavna izborna jedinica, gdje su inače 11 mandata u omjeru 8: 3 dijelili HDZ i SDP (uz dopuštena manja odstupanja +/- 1 mandat), a preostala tri ili dva mandata lovi uvijek neki novi “treći put”. Prije četiri godine dva su mandata podijelili Most i Živi zid, a ovaj je put Domovinski pokret Miroslava Škore SDP-u otkinuo jedan mandat i s tri došao do cilja.