VUČJAK FERIČANAČKI

Kada su sklopili brak, Katica i Ivan Jakovljević iz Vučjaka Feričanačkog odlučili su imati veliku obitelj.

Na zajedničku odluku utjecala je činjenica što oboje dolaze iz višečlanih obitelji. Katica ima sedmero braće i sestara, a Ivan tri brata. Poslije prvog došlo je drugo pa treće, četvrto, peto… I tako sve do blizanki koje su rođene u ožujku ove godine. Ponosni su roditelji Petre (14), Lukasa (13), Gabrijela (11), Kristijana (10), Leonarda (3) te Nike i Nine (tri mjeseca).

- To je Božja volja. Nikad nismo strahovali, sve smo prihvatili. Premda nije lako, nikad nismo oskudijevali, imamo sve za normalan život. A sada je puno lakše jer se stariji brinu o mlađima. Jedino što je suprug morao otići van raditi. Ovdje je radio kao građevinac, ljudi su ga iskorištavali. Kada je nama trebalo nešto odraditi, nisu imali sluha. To mu je jako smetalo, a i to što je malo zarađivao. U siječnju ove godine odlučio je dići sidro i otići. Radi isto kao građevinac u okolici Frankfurta. Dolazi svakih mjesec i pol-dva kući. No zadovoljni smo jer ćemo ostvariti ono što smo sanjali i o čemu smo maštali, a to je veća kuća. Našli smo kuću u Feričancima, ali je ova koronakriza usporila proces kupoprodaje - kaže 32-godišnja Katica.

Obitelj Jakovljević živi u kući koja ima četiri male prostorije. Osim dnevne sobe i kuhinje, tu su dvije spavaće sobe i kupaonica te nedovršen hodnik.

- Malo je tijesno. No dobro smo organizirani. Sada kada sam sama, bez supruga, starija djeca su mi velika podrška. Blizanke im mogu ostaviti na čuvanje dok, primjerice, sinove vozim na trening u Feričance ili moram nešto drugo obaviti. Ako moram biti duže odsutna zbog nekog posla koji trebam obaviti, onda uskaču svekrva ili moja majka. Istina da se opseg posla povećava, ali sve se stigne. Lakše mi je s više djece nego s jednim. Djeca su jako povezana i imam osjećaj da je sada sa sedmero djece puno lakše nego s dvoje. S blizankama sve je postalo lakše i još ljepše. I doista uživam u njihovu odrastanju, zbližavanju, zajedničkom smijehu. Kod velike obitelji vidim samo prednosti, jer je sa svakim djetetom sve ljepše – ističe Katica. Kaže kako je tijekom godina bilo svega i svačega, i lijepih, ali i teških trenutaka, neprospavanih noći, pogotovo posljednjih mjeseci, jer Katica se sama brine o djeci. Treba svaki dan ustati, pripremiti obrok, oprati rublje, očistiti… Posla u kući uvijek ima i svi su uvijek na nogama. Petra je majci desna ruka.

- Uvijek smo sve nekako prebrodili. Bilo je teško kada je suprug ovdje radio. Spajali smo kraj s krajem. Nikako nismo mogli krenuti naprijed. No situacija je drukčija otkako je suprug otišao raditi van. Možemo si više priuštiti i više dati djeci i hvala Bogu da je tako - kaže Katica.

Suočavala se s prigovorima i krivim pogledima na svoje trudnoće. No komentari su sada pozitivni.

- U početku je bilo negodovanja: Jeste li vi normalni, znate li što radite, kako ćete financijski izdržati! Oni koji su nas osuđivali, a bilo ih je u manjini, promijenili su mišljenje. Sada im je drago što imamo puno djece. Znala sam samo reći: Svatko bira svoj život i odlučuje koliko će djece imati. Netko želi, a netko ne želi puno djece. No smatram da možemo biti samo dobar primjer okolini. Svi vide da normalno živimo, da djeca idu u školu i da su dobri učenici. Petra je odlikašica, a dečki prolaze s četvorkom. Želim svima da osjete tu radost koju ja osjećam – poručuje Katica.