Objavljeno 3. srpnja, 2020.
Taj sektor je svagdje na udaru, a naša specifičnost je veći udjel privatnog smještaja, gdje nema radnih mjesta kao kod hotela
Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1200 milijardi američkih dolara, ili 1,5 posto globalnog BDP-a, nakon prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemalja svijeta čiji bi BDP mogao najviše trpjeti zbog gubitaka turizma Hrvatska je treća, navodi UNCTAD u novom izvješću.
To UN-ovo tijelo za trgovinu i razvoj u izvješću o ekonomskim posljedicama pandemije COVID-19 na turizam iznosi i procjene gubitaka u tri scenarija. "Ako se prekid međunarodnog turizma nastavi tijekom osam mjeseci globalni gubitak u tom sektoru mogao bi porasti na 2200 milijardi dolara, što je oko 2,8 posto globalnog BDP-a, a u najpesimističnijem scenariju, da prekid traje 12 mjeseci, gubitci mogu premašiti i 3300 milijardi dolara, ili 4,2 posto BDP-a", ističu.
Jamajka i Tajland
- COVID-19 zaustavio je dugogodišnje pozitivne trendove u svjetskom turizmu, izazvavši i ozbiljne ekonomske posljedice. Iako se turizam polako ponovo pokreće u sve većem broju zemalja, u mnogima je još zastoj, a za mnoge, poput malih otočnih i država u razvoju, kolaps u turizmu znači i kolaps u njihovim perspektivama za razvoj - upozorila je UNCTAD-ova direktorica međunarodne trgovine Pamela Coke-Hamilton.
UNCTAD procjenjuje da bi Jamajka i Tajland mogli pretrpjeti najveći gubitak udjela turizma u BDP-u, od 11 odnosno 9 posto. U Hrvatskoj bi on mogao biti 8 posto, a s gubitkom od 6 posto slijedi Portugal. Među 15 najpogođenijih zemalja još su Dominikanska Republika, Kenija, Maroko, Grčka, Mauricijus, Senegal, Irska, Egipat, Južna Afrika, Malezija i Španjolska, a turistički sektor će i u mnogim bogatim zemljama osjetiti pritisak. Pritom spominju Francusku, Italiju i SAD, kojima također prognoziraju gubitke milijardi dolara, a u najpogođenijim zemljama moglo bi se snažno smanjiti i zapošljavanje nekvalificirane radne snage, posebice žena.
Hrvatsku izdvajaju i po mogućem najbržem padu plaća za kvalificirane radnike, u optimističnom slučaju za 9 posto (na Tajlandu za 12 posto, a na Jamajci za 11 posto). Gubitci u turizmu prouzročeni koronavirusom negativno utječu i na druge gospodarske sektore koji robom i uslugama opskrbljuju putnike na odmoru, pa UNCTAD poziva na pojačanu socijalnu zaštitu.
EU "kišobran"
- Sigurno je da će ova godina u smislu dolazaka turista i noćenja biti daleko slabija nego prošla i direktni utjecaj širenja pandemije na naš turizam bit će znatan. Hotelska poduzeća doživjet će velike gubitke, ali je hotelski smještaj kod nas relativno malen. Prije svega će veliku štetu imati iznajmljivači, jer kod nas prevladavaju smještajni kapaciteti u kućanstvima. Znači, iznajmljivači apartmana imat će najveću štetu, i oni to već sada vide jer nema turista u tim kapacitetima - kaže ekonomski stručnjak Damir Novotny. On smatra da te procjene s visoke razine ne vide neke specifičnosti. Ono što mi znamo, ističe, jest da će smještaj u kućanstvima pretrpjeti velike gubitke, no tu nema radnih mjesta kao kod hotela. Tako da direktan utjecaj na smanjivanje broja radnih mjesta neće biti tako velik kao što to može biti u drugim destinacijama EU-a, gdje prevladavaju hoteli, čije zatvaranje prijeti gubitkom radnih mjesta. Jer, kako kaže, ako se zatvori 60 posto apartmana, tu uopće nema radnih mjesta. Tako da tu nema direktnog utjecaja, a indirektni je u potrošnji, kaže Novotny.
- Turistička je potrošnja kod nas znatna, mnoga poduzeća u Hrvatskoj ovise o tome i tu će biti bitnog utjecaja na ekonomske djelatnosti koje u tome sudjeluju. Ali toga će biti u svim zemljama koje imaju velik udjel turizma - zaključuje naš sugovornik. On misli da utjecaj pada turističke potrošnje ovdje neće biti tako snažan, ali će ukupan pad ekonomskih aktivnosti ipak biti vjerojatno oko deset posto. "Ono što je povoljna okolnost za Hrvatsku, u odnosu prema Tajlandu, Jamajci i drugim spominjanim zemljama, jest to što je članica Europske unije, gdje će EU nastojati napraviti nekakav kišobran koji bi pomogao zemljama da se iz te krize izvuku", ističe Novotny.
Igor Bošnjak/H
Domaća prehrambena industrija mogla bi se ugodno iznenaditi
Hrvatska je specifična jer zajedno s Grčkom ima najviše turizma u BDP-u. Sreća u nesreći je što je Hrvatska velik uvoznik hrane, tako da se može dogoditi da domaća prehrambena industrija uopće nema problema oko prodaje svojih proizvoda. To već sada vidimo. Zbog smanjene potražnje smanjit će se uvoz, a domaća industrija ionako nije bila dovoljna da bi pokrila sve te potrebe. Znači, to neće imati tako bitan utjecaj i vjerojatno ćemo se iznenaditi kako bi domaća prehrambena industrija mogla očekivati i veću potražnju s domaćeg tržišta nego s inozemnog, kaže Novotny.