S posljednjim danom mjeseca lipnja završava prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije i, u uvjetima koji su, nažalost, pratili taj šestomjesečni ciklus, može se reći da je Hrvatska odradila vrlo dobar posao, pokazala sposobnost kriznog upravljanja i u izvanrednim situacijama uspjela osigurati redovito funkcioniranje Vijeća EU-a.

Da je Hrvatska na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem uspješno odradila svoj polugodišnji mandat, potvrđuju i čestitke koje su mu na posljednjem videosamitu uputili predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Nisu to bile samo puke i formalne riječi hvale najviših predstavnika vlasti EU-a, kakvima se najčešće služi briselska administracija, nego iskrena zahvalnost za ono što je postignuto u uvjetima do sada nepoznatima u povijesti EU-a, u vrijeme svjetske pandemije virusa koji je doveo do zatvaranja svih zemalja u svoje granice, a same države usmjerio isključivo na suzbijanje posljedica koronavirusa. Sjetimo se samo potresnih snimaka vojnih kamiona koji su u Italiji prevozili stotine preminulih od COVD-19, i to ne tako daleko od naše granice. Hrvatsku nije pogodila samo koronakriza nego i potres, koji je prouzročio goleme materijalne štete građanima Zagreba i njegove okolice. Kada dvije trećine predsjedanja odrađujete u takvim uvjetima i znatno manje od onoga što je učinjeno u proteklih šest mjeseci hrvatskog predsjedanja Vijećem bilo bi ocijenjeno najvišim ocjenama, ali mi smo, čini se to često, sebi najžešći kritičari i oponenti.

"S našim programom ‘Snažna Europa u svijetu punom izazova‘, nažalost, ni mi, a ni mnogi drugi, kada smo ga zaključivali, u listopadu 2019., nismo sanjali da će Europu i svijet pogoditi pandemija. Ona je, naravno, utjecala na izmjene nekih naših prioriteta i u konačnici na modalitet djelovanja. Planirali smo više od 160 aktivnosti u Hrvatskoj. Nažalost, sredinom ožujka prestali smo organizirati aktivnosti i događaje na kojima su trebali biti ministri i predstavnici država članica EU-a u Hrvatskoj, kao i sastanke u Bruxellesu", kazao je premijer Plenković za Glas Slavonije za svoga nedavnoga posjeta Osijeku.

Kako je sve to izgledalo, najbolje nam pokazuje kronologija događaja od ulaska u 2020. godinu. Iako su već početkom siječnja kineske zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu, prva dva mjeseca našeg predsjedanja protekla su prema planu. Krajem veljače Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla je globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visoku razinu, a početkom ožujka WHO proglašava globalnu pandemiju zbog koronavirusa, nakon čega se koronavirus počeo širiti Europom.

Kao za prvom mjerom zaštite svog stanovništva i zaustavljanja širenja pandemije zemlje članice EU-a posegnule su za ograničenjem putovanja i unutar i izvan vlastitih granica. Hrvatska, kao predsjedajuća, suočila se s nemogućnosti organiziranja sastanaka Vijeća u Bruxellesu i Luxembourgu, gdje su se tijekom travnja i lipnja trebali održavati ministarski susreti, a otkazani su i neformalni sastanci koji su se trebali održati u našoj zemlji. Od planiranih 160 događaja u našoj zemlji stotinjak ih se trebalo održati u Zagrebu. Do 13. ožujka u Hrvatskoj je u sklopu predsjedanja Vijećem EU-a održano sedam događaja na visokoj razini, dva u sklopu parlamentarne dimenzije predsjedanja te 21 događaj na radnoj i stručnoj razini. Posljednji ministarski sastanak uz fizičku nazočnost dužnosnika održan je 13. ožujka u Bruxellesu. Bio je to sastanak ministara unutarnjih poslova, a na njemu je sudjelovalo samo četvero ministara. Posljednji fizički sastanak na vrhu čelnika zemalja članica održan je 20. i 21. veljače, kada nisu uspjeli postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru.

Hrvatska je u vrijeme izbijanja pandemije koronavirusa započela raditi na kooordinaciji zajedničkog odgovora na koronakrizu, uspostavljen je Mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR). Hrvatsko predsjedanje sudjelovalo je, zajedno s drugim državama članicama, u repatrijaciji oko 650.000 državljana EU-a koji su se usred pandemije zatekli u trećim zemljama diljem svijeta.

"Unatoč svemu mogu reći da smo ostvarili nekoliko bitnih i strateških ciljeva i EU-a i Hrvatske. Od naših ključnih političkih tema dogovorili smo uređeni Brexit u siječnju, što je značilo da su Britanci izišli iz EU-a na temelju ugovora. Odmah na početku veljače suglasili smo se kao Vijeće o mandatu za pregovore o budućim odnosima s Ujedinjenim Kraljevstvom i to je bio uspjeh našeg predsjedanja. Onda smo napravili tektonski preokret, jer smo u listopadu 2019. imali blokadu otvaranja pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju sa strane Francuske, Nizozemske i Danske. Uspjeli smo okrenuti njihov stav, suglasili su se s ostalima da otvorimo pregovore. S novom Komisijom i Ursulom Von Der Leyen dogovorili smo novu metodologiju pregovora o proširenju i taj ožujak bio je epohalan, jer smo otvorili pregovore nakon onakve blokade. Održali smo Zagrebački sastanak na vrhu, 20 godina nakon prvog, poslali sve ključne poruke prema zemljama koje su nam u neposrednom okruženju, vodili računa o BiH, pravu Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, potom održali, na našu inicijativu, i sastanak istočnog partnerstva. Nakon toga, ono što je bilo strahovito važno za nas, uspjeli smo dogovoriti Konferenciju o budućnosti Europe. Kada je riječ o kriznom upravljanju, već 28. siječnja pokrenuli smo Integrirani mehanizam kriznog upravljanja na razini EU-a zbog COVID-a, pokrenuli sve mehanizme, održali bezbrojne sastanke što stalnih predstavnika u Bruxellesu što svih formacija Vijeća, uglavnom u novom, video, formatu. S Komisijom smo radili na ogromnom paketu ne samo revidiranog prijedloga financijske perspektive 2021.–2027. nego i instrumenta ‘EU iduće generacije‘, koji povrh ovih 1100 milijardi eura donosi novih 750 milijardi eura, od kojih bi Hrvatskoj trebalo ići 10 milijardi eura. Dakle, u odnosu prema prošloj financijskoj perspektivi, u sljedećih sedam godina imat ćemo duplo novca nego što smo ga imali do sada, od čega je samo 2,5 milijardi predviđeno da budu zajmovi, sve su ostalo nepovratna sredstva", zaključuje Plenković.

Nakon svega što je Europsku uniju pogodilo proteklih četiri mjeseca, predsjedanje preuzima Njemačka, a predviđanja su da bi se prave posljedice koronakrize trebale pokazati upravo u idućem razdoblju te će se vidjeti i kako se jedna od najutjecajnijih država u Europi planira nositi s tim.