Nakon ublažavanja mjera potpunog gospodarskog zatvaranja tijekom šest tjedana najteže borbe s pandemijom koronavirusa u Hrvatskoj, pitanje svih pitanja za male i srednje poduzetnike jest kako ponovo pokrenuti poslovanje u novom "suživotu" s virusom. Nakon toga slijedi i pitanje kako uspješno prebroditi najtežu recesiju još od dalekih ratnih godina u Hrvatskoj.

Naime, iako je, prema ocjeni mnogih inozemnih i domaćih analitičara, sadašnja hrvatska ekonomija mnogo otpornija na krizu negoli 2009. godine, kada je harala globalna financijska kriza, mala i srednja poduzeća (MSP) ostaju najranjiviji dio sektora poduzeća koje kriza najteže pogađa. Da podsjetimo, ona su, zbog svoje veličine i skromne razine kapitala i obrtnih sredstava, ranjiva čak i u doba posve normalnih ciklusnih kretanja gospodarstva. S druge, pak, strane, ona su istodobno i najfleksibilniji dio sektora poduzeća, a počesto i najinovativniji, osobito kada je riječ o razvoju potpuno novih ideja i brzih rješenja za potrebe tržišta i građana, poput inovativnih rješenja u ICT industriji kojima svjedočimo čak i u vrijeme najžešće borbe s virusom (npr. aplikacija asistenta Andrije, e-propusnica itd.).

Vlada je pripremila vrlo izdašne potpore kako bi ovaj dio sektora poduzeća održala na "infuziji likvidnosti" i "financijskom respiratoru" tijekom lockdowna dok se ekonomija ponovno ne pokrene nakon relaksacije mjera pandemijskog zatvaranja i izolacije, ali i poslije u borbi sa snažnim udarima duboke recesije čije razmjere možemo tek naslutiti. Unatoč tomu, učinci krize nedvojbeno će biti golemi i preživjet će samo oni najžilaviji.

Kada su u pitanju usvojene mjere potpore gospodarstvu, koje sežu od onih za održanje postojeće razine zaposlenosti, potpuni otpis ili odgodu poreza i doprinosa do izuzetno povoljnih kredita poduzetnicima za održanje likvidnosti, osobito usmjerenih prema sektoru malih i srednjih poduzeća, hrvatska je država bila među najizdašnijima u svijetu i s njima je po udjelu u BDP-u uvelike premašila čak i neke najbogatije zemlje EU-a. Za razliku od inicijalnog paketa mjera potpore usvojenog sredinom ožujka, drugi paket mjera u vrijednosti od oko 45 mlrd. kuna, usvojen koncem ožujka 2020., ide na otpis, a ne na odgodu poreznih i drugih davanja, uvodi naplatu PDV-a po naplati računa, još povoljnije zajmove i kreditna jamstva za obrtna i druga potrebna sredstva poslovanja, uvodi reprogramiranje ili, pak, potpuni moratorij za postojeće kreditne obveze (npr. na temelju ESIF mikro i malih zajmova) te druge izdašne mjera za održavanje likvidnosti poslovanja poput beskamatnih kredita turističkom sektoru. Fiskalni učinak tih mjera Vlada procjenjuje na oko 4,1 %, dok se ukupni proračunski manjak za ovu godinu procjenjuje na -6,8 % BDP-a. Neke međunarodne organizacije poput Svjetske banke procjenjuju da bi, zbog ovako izdašnih mjera i pada prihoda, proračunski manjak ove godine mogao dosezati i do 8 % BDP-a, no mnogi domaći i strani analitičari procjenjuju još dramatičniji proračunski manjak u 2020. godini. Prema podatcima Bečkog instituta za međunarodne komparativne studije (WIIV) iz svibnja 2020. godine, od zemalja srednje i istočne Europe samo je Mađarska usvojila opsežniji paket mjera potpore gospodarstvu, čija je vrijednost procijenjena na čak 18 - 20 % BDP-a.

Za preživljavanje malih poduzetnika u Hrvatskoj zasigurno su najznačajnije Vladine mjere za zadržavanje postojećih radnih mjesta kroz isplatu minimalnih plaća u trajanju od tri mjeseca, početno od 3250 kuna po radniku za ožujak, a potom za travanj i svibanj 4000 HRK. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prvom krugu potpora u ožujku ukupno je isplaćeno više od 1,55 milijardi kuna kojima su obuhvaćena 484.922 radnika, a većina njih zaposlena je u sektoru malih i mikropoduzetnika. Ukupan broj poduzetnika koji su ovu Vladinu mjeru za zadržavanje radnih mjesta iskoristili do početka travnja 2020. iznosi 83.955. Od toga su 77.054 mikropoduzetnici koji zapošljavaju do 10 radnika, 5876 mali poduzetnici do 50 radnika, te 889 srednji poduzetnici koji zapošljavaju do 250 radnika. Istovremeno, potpore je iskoristilo samo 145 velikih poduzeća. Analitičari procjenjuju kako je u travnju i svibnju ove mjere za zadržavanje radnih mjesta konzumiralo oko 600.000 radnika, koliko je Vlada i predvidjela.

S druge, pak, strane, radi omogućavanja povoljnih kredita za održavanje likvidnosti malih poduzetnika otvorene su iznimno povoljne kreditne linije HABOR-a i HAMAG-a. Primjerice, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) nudi COVID-19 zajmove za obrtna sredstva do maksimalnog iznosa od 750.000 kuna uz kamatnu stopu od 0,25 % uz poček od 12 mjeseci i rok otplate od pet godina. Također nudi beskamatne kredite turističkom sektoru u maksimalnom iznosu do 1,25 milijuna eura u prve tri godine otplate. Tijekom dva početna mjeseca krize HAMAG-BICRO odobrio je zajmove za likvidnost ukupne vrijednosti od oko 230 milijuna kuna, i to kroz povoljne zajmove za 500 poduzetnika, pretežito MSP-a, dok je istovremeno omogućio moratorij na već postojeće kredite za oko 2000 poduzetnika.

Kakav učinak su restriktivne mjere ekonomskog zatvaranja (lockdowna) ostavile na sektor malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj? Kao i drugdje u EU-u, učinak je bio devastirajući u brojnim sektorima, a naročito u onima čija je aktivnost morala potpuno prestati. Najviše su stradala mala i srednja poduzeća u uslužnom sektoru poput turizma i ugostiteljstva te u djelatnostima usko povezanim s njima (primjerice, mali obiteljski hoteli, privatni iznajmljivači, OPG-ovi, trgovine, iznajmljivači turističkih plovila i jahti, restorani i kafići, frizeri, kozmetičari, autobusni i drugi prijevoz putnika i slično).

Osim turizma i ugostiteljstva, trgovine i prijevoza, kao i malih poljoprivrednih gospodarstava koji su pretrpjeli najveće gubitke, mnoge industrijske djelatnosti također su bile suočene s velikim smanjenjem potražnje u doba potpunog gospodarskog zatvaranja. To se posebice odnosi na djelatnosti povezane s drvnom industrijom, tekstilom, odjećom i obućom te drugom prerađivačkom industrijom. Međutim, treba istaknuti iznimno brzu prilagodbu pojedinih djelatnosti potpunom prelasku na online i poslovanje "s dostavom" (restorani, trgovine prehrambenim i ostalim proizvodima, OPG-ovi), te drive-in prodaju (poput, primjerice, tržnica), što pokazuje veliku prilagodljivost MSP-a novim okolnostima te uspješan pokušaj održavanja određene razine potražnje kod kupaca njihovih proizvoda u vrijeme potpunog lockdowna i zabrane tzv. normalnog rada.

Nadalje, iskustva nakon trotjednih postupnih mjera otvaranja gospodarstva pokazuju da su najviše pogođene djelatnosti ujedno one koje se mogu i najlakše pokrenuti, što ilustriraju i nedavna pokretanja brojnih kafića, restorana, neprehrambenih trgovina i šoping-centara, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i slično, koji su se iznimno brzo prilagodili novim epidemiološkim pravilima održavanja distance i uvjetima poslovanja.

Nažalost, posve je izvjesno da neće sva mikro, mala i srednja poduzeća moći preživjeti prilagodbu na "novo normalno" poslovanje i u ovom će razdoblju svakako bolje proći one tvrtke koje su spremnije na bržu prilagodbu poslovanja, koje su fleksibilnije i u smislu tržišnih zaokreta, imaju veće kapacitete za brzu digitalizaciju dijelova poslovanja, brže stvaraju nove proizvode i usluge, koje, u slučaju potrebe, nemaju problema s angažiranjem dodatne radne snage, te koja su sklonija inovacijama i ne ovise samo o jednom dominantnom proizvodu ili usluzi. To su, naravno, i ona poduzeća u kojima povećanje troškova radi zaštite klijenata i zaposlenika u ovom predahu od korone neće toliko devastirati njihov ukupni tržišni potencijal i poziciju da se ne mogu oporaviti u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci. Ipak, neki će mali poduzetnici posve sigurno nestati s tržišta, ponajprije oni s tradicionalnijim oblikom poslovanja poput raznih obrta i mikropoduzeća s niskim financijskim kapacitetom digitalizacije dijelova poslovanja. Isto su tako ugroženi i mali poduzetnici više okrenuti proizvodima namijenjenima za izvozna tržišta ili oni koji sudjeluju u međunarodnim dobavnim lancima, iako su oni jedan od najkvalitetnijih dijelova sektora MSP-a. Kad se potražnja zamjetno oporavi, a zbog poremećaja kod uobičajenih lanaca dobavljača koji su se tijekom COVID-krize u značajnoj mjeri pokidali, nestali ili su pak sada postali preskupi, za mnoge će hrvatske male proizvođače dosadašnja izvozna konkurentnost postati upitna.

Posljednja istraživanja stavova poduzetnika govore kako su njihova očekivanja mnogo pesimističnija od službene prognoze gospodarskog pada za ovu godinu koju je obznanila hrvatska Vlada prilikom usvajanja novog Nacionalnog plana reformi za 2020. godinu i Programa konvergencije prema EU-u za 2020. i 2021. godinu, dva obvezna dokumenta koje Vlada svake godine šalje Europskoj komisiji.

Optimizam poduzetnika znatno se istopio pod teretom prvih udara troškova ekonomskog lockdowna, odnosno zatvaranja. Tako npr. većina poduzetnika očekuje pad BDP-a iznad 10 %, a neki čak između 15 i 20 %. Kad su u pitanju oblici krivulje oporavka BDP-a, početkom svibnja 2020. hrvatski poduzetnici mišljenja su da će on imati oblik "U", tj. predviđaju višegodišnji boravak "na dnu" prije uzlazne linije i izranjanja na površinu. Vlada, pak, kao i većina međunarodnih organizacija (Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska komisija) očekuju da će nakon naglog pada slijediti nagli uzlet gospodarstva u 2021. godini. Nažalost, prema posljednjim proljetnim korekcijama prognoze rasta Europske komisije za zemlje srednje i istočne Europe, najveći pad BDP-a tijekom 2020. očekuje se u Hrvatskoj (-9,1 %) (tablica 2). Na razini EU-a veći pad od Hrvatske imat će jedino Grčka (9,7 %), Italija (9,5 %) i Španjolska (9,4 %).

Realno je, stoga, očekivati val otpuštanja nakon prestanka Vladinih mjera. Neke nedavne prognoze govore o povećanju ukupne nezaposlenosti za 160.000 do 240.000, ovisno o mogućem scenariju. Nedvojbeno je da će najveći porast nezaposlenosti biti iz rezervoara trenutno zaposlenih u sektoru malih i srednjih poduzeća. Precizni podatci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govore da je u razdoblju od 16. ožujka do 15. svibnja 2020. nezaposlenost porasla sa 134.717 na 158.618, odnosno za 23.901. Od toga je na burzi završilo ponajviše radnika iz ugostiteljstva, trgovine i prerađivačke industrije, a da nije bilo Vladinih mjera, taj bi broj bio višestruko veći.

No tračak nade donosi program SURE Europske unije usmjeren na zaštitu radnih mjesta u 27 zemalja članica ukupne vrijednosti od oko 100 mlrd. eura iz kojeg i Hrvatska treba povući alikvotna sredstva do ljeta 2020. Europska je komisija također od 6. travnja 2020. na raspolaganje stavila dodatni iznos od oko milijardu eura iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) za zadovoljavanje hitnih potreba za dodatnom likvidnošću za borbu s COVID-19 krizom u oko 100.000 europskih MSP-a.

Osim povećanja nezaposlenosti, pad narudžbi veći od 50 % zbog pada potražnje na domaćem i inozemnom tržištu, a prema već spomenutom istraživanju mišljenja poduzetnika agencije ECQUESTRIS početkom svibnja, bit će dodatni najvažniji udar na sektor malih i srednjih poduzetnika. Zato će, uz spašavanje makar dijela turističke sezone na razini od bar 30 % prošlogodišnjih prihoda, s čime se već uvelike krenulo, najveći izazov biti oporavak izvoza. To će biti težak zadatak uzimajući u obzir golemo smanjenje potražnje na za Hrvatsku najvažnijim izvoznim tržištima Njemačke i Italije.

Nadalje, zbog velike rupe u prihodima koju je izazvalo inicijalno smanjenje, a kasnije i potpuni otpis poreznih obveza i doprinosa, u sljedećoj je godini moguće očekivati povećanje različitih poreza kako bi se makar malo nadoknadio enormni pad prihoda i ukupni proračunski manjak. To će dodatno gušiti izglede za oporavak malih poduzetnika, unatoč nedavnom smanjenju parafiskalnih nameta.

Izvjesno je kako će kriza i dalje snažno utjecati na promjenu ponašanja i preferencija potrošača u smjeru povećanja štednje ponajprije zbog smanjenja raspoloživog dohotka, a kod sektora poduzeća također se u kratkom roku očekuje smanjena sklonost investiranju i novom zapošljavanju. Zato je potreban nastavak Vladinih mjera potpore za očuvanje radnih mjesta u najugroženijim poduzećima, bar na sljedeća tri mjeseca, ali i daljnja pomoć u održavanju likvidnosti, osobito kod mikro i malih poduzeća, što se, s obzirom na neiskorištene fondove EU-a, zasigurno čini izvjesnim, a i sama Vlada najavila je takvu opciju. Prema apelu Udruge poduzetnika, tim mjerama trebaju biti obuhvaćena sva poduzeća s padom poslovne aktivnosti od 50 %.

Na kraju, treba svakako reći da će ovi izrazito pogoršani i recesijski uvjeti poslovanja za većinu MSP-ova istovremeno stvoriti i izvanredne mogućnosti za osvajanje tržišta novim proizvodima i uslugama. To već pokazuju neki MSP-ovi na hrvatskom tržištu pokušavajući odgovoriti na povećane potrebe i preferencije potrošača i stanovništva različite vrste, od onih najjednostavnijih poput domaće proizvodnje zaštitnih maski i dezinficijensa do inovativnih rješenja za domaću proizvodnju ventilatora, ali i mnogo složenijih istraživanja usmjerenih k pronalaženju potencijalnih lijekova i cjepiva protiv COVID-19.

Mikro, mala i srednja poduzeća će, slično kao i nakon globalne financijske krize, nedvojbeno odigrati značajnu ulogu u postkorona oporavku zbog svoje izrazite fleksibilnosti, snalažljivosti i inovativnosti, osobito kad su u pitanju tzv. prekretničke i prodorne (breakthrough) inovacije, posebice u sferi digitalizacije. To pokazuju i prva iskustva u kreiranju novih proizvoda i usluga tijekom krize i poslije otvaranja poslovnog sektora u cijeloj Europi. (Poveznica na internet-stranicu objave: IRMO-aktualno-5./Ovaj tekst odražava isključivo stajalište autora).