Magazin
INTERVJU: IGOR CVEČIĆ, EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

Euro bi u Hrvatskoj trebao ukloniti valutni rizik, smanjiti kamatne stope i olakšati usporedivost cijena
Objavljeno 27. lipnja, 2020.
UVOĐENJE EURA - HRVATSKA U EUROZONI: ŠTO TO ZNAČI ZA RH EKONOMIJU?

Kada se povede riječ o ekonomiji, financijama i financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske, iznova je aktualan ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura kao službene valute (umjesto hrvatske kune). O toj temi razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Igorom Cvečićem s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.



Jesmo li, dakle, ispunili sve uvjete za pristupanje završnoj fazi? S tim u svezi - što zapravo znači ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM-II), a što je najavljeno za srpanj? Što nam taj prijelazni rok donosi?


- Svakako jedno od ključnih pitanja u sferi ekonomije, poslovanja i financijskog tržišta, ali i svakodnevnog života građana upravo je pitanje uvođenja eura u službenu upotrebu. Pitanje službene valute doista je važno, ali možda ne i presudno u uvjetima globaliziranih, integriranih i dinamičnih ekonomija današnjice. Naravno, pod uvjetom učinkovitog funkcioniranja ekonomskog i političkog sustava. Područje koje koristi određenu valutu treba imati adekvatne ekonomske politike, funkcionalne institucije i zakonodavstvo, te svakako povjerenje građana, potrošača i poslovnih subjekata.


Ono na što želim za početak upozoriti jest činjenica kako u uvjetima slobodnog kretanja kapitala i želje za monetarnom stabilnošću otvorena, mala ekonomija poput Hrvatske teško može samostalno i bezbrižno voditi autonomnu monetarnu politiku. Nismo u jednakoj poziciji kao Švicarska ili Sjedinjene Države o tom pitanju. Uvođenjem eura Hrvatska gubi važan instrument ekonomske politike, ali s druge strane sebi otvara vrata za korištenje potencijalnih prednosti članstva u velikoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, koja danas ima gotovo 350 milijuna stanovnika. Bez obzira na povremene prepreke i zastoje, eurozona je ipak na globalnoj razini prepoznata kao stabilna i perspektivna cjelina, a euro kao poželjna valuta za ulaganja i štednju.


Samim ulaskom u EU obvezali smo se pridržavati Osnivačkih ugovora. U njima stoji kako je cilj ("jednoga dana") Ekonomskom i monetarnom unijom obuhvatiti sve članice. Odnosno, uvođenje eura u sve članice Europske unije. Danska jedina ima pravo na iznimku od te obveze, ali to ne znači da Danska ne osjeća prednosti eurozone. Dapače, upravo je Danska već od 1998. godine članica Europskog tečajnog mehanizma (ERM-II) i već dva desetljeća u kvazimonetarnoj uniji s eurom. S obzirom na stabilan tečajni odnos hrvatske kune i eura u posljednjih dvadesetak godina, te izraženu eurizaciju našeg gospodarsko-financijskog sustava, i mi smo u sličnoj situaciji.


Namjena ERM-II jest tranzicija prema euru. Ali taj sustav je samo jedan od pet službenih kriterija "nominalne konvergencije", koje propisuju Osnivački ugovori. Dakle, zadaća je Hrvatske da neposredno prije isteka uspješnog dvogodišnjeg članstva u ERM-II, realizira i ostale kriterije: stabilnost inflacije, harmonizirane dugoročne kamatne stope te stabilne fiskalne pozicije (proračunskog deficita i javnog duga). Ostvarivanje tih kriterija upozorava na stabilnost monetarnog i fiskalnog sustava zemlje koja se kandidira za službeno uvođenje eura.


Što se tiče "privilegija" članstva u tom mehanizmu, istaknuo bih kako je to svojevrsna potvrda da smo na dobrom putu. Ostale zemlje i investitori na to, vjerujem, gledaju kao na posljednju stepenicu pred ostvarenjem konačnog cilja. Sustav funkcionira na osnovi triju instrumenata: fluktuacijskih granica (±15% oko stožernog tečaja izraženog u euru); posebnog nadgledanja razvoja konvergencije i upravljanja deviznim rezervama; mehanizama intervencije središnjih banaka i ECB-a.
PRIJELAZNO RAZDOBLJE


Nakon prijelaznog roka, koji bi, navodi se, mogao trajati do 31.12.2022., je li realno očekivati da od 1. siječnja 2023. uvedemo euro, kako je to optimistično najavio guverner HNB-a Boris Vujčić?


- To bi bio idealan scenarij, posebno u smislu stabilnosti i izvjesnosti. Slovenija je primjerice bila uspješna u tome. S druge strane, ostavlja nam kraće vrijeme za konačnu prilagodbu i tranziciju. Primjerice, naše bankomate, obrasce, ali i kavomate trebat će prilagoditi u relativno kratkom vremenu. Prijelazno razdoblje mehanizma traje minimalno dvije godine. Nakon toga slijedi konačna procjena ispunjavanja svih kriterija i eventualno zeleno svjetlo iz Bruxellesa. S obzirom na to da je HNB uspješno održavao stabilnost kune u odnosu prema euru već dva desetljeća, malo je vjerojatno da ćemo doživjeti velike šokove u iduće dvije godine. No živimo u ćudljivom i nepredvidljivom svijetu, a moguće je i pogoršanje kod ostalih kriterija. Litva je tako, zbog rastuće inflacije, provela ne dvije, nego deset godina unutar ERM-II sustava.

PROCJENA SPREMNOSTI


Kad se sve uzme u obzir, koliko je priključenje europskoj monetarnoj uniji i uvođenje eura umjesto kune opravdan i dobar izbor za RH i njezine građane, ekonomiju, gospodarstvo, financije... ili smo s tim trebali pričekati neka "bolja vremena", da se tako izrazim? Drugim riječima, što nam dobroga donosi euro, a što bi moglo biti loše? Mnogi upozoravaju da će primjerice cijene naglo skočiti...


- Europska središnja banka i Europska komisija odgovorno nadgledaju tranziciju. Ali i postojeće članice eurozone. To je i logično zbog dramatičnih scenarija koje su obilježile prethodno desetljeće i pol, a pogotovo u Grčkoj. Nije izgledno da se eurozoni pridruže nestabilne i zemlje koje nisu "spremne". Jedini je problem što ne postoji stopostotni instrument procjene spremnosti. Primjerice, Grčka je u danom trenutku zadovoljila kriterije uvođenja eura i politička je odluka uvjetovala njihovu poziciju. No naknadno je dubljom analizom i utvrđivanjem nepreciznih podataka koje su prijavili Grci procijenjeno kako možda ipak nisu bili najbolji kandidat.


Pitanje procjene "spremnosti" vrlo je nezahvalno. Ne samo zbog povremenog odstupanja teorije, politike i praske nego i zbog mogućnosti da neka zemlja samim uvođenjem eura promijeni, odnosno poboljša (ili eventualno pogorša) svoju poziciju. Prilikom pridruživanja Europskoj uniji također su određeni stručnjaci i političari, ali i mnogi građani, isticali kako nismo spremni za punopravno članstvo. U stvari mi ni danas nismo potpuno integrirani jer ne koristimo euro, niti smo dio šengenskog prostora. Za promjenu statusa potrebno je dakle zeleno svjetlo ostalih članica i europskih institucija. U konačnici, možemo pretpostaviti kako jesmo spremni, ako tako kažu EU institucije i ostale članice Unije.


Što se tiče prednosti korištenja eura, istaknuo bih kako je njegov inicijalni cilj potaknuti povezanost među državama članicama i ojačati prednosti Unutarnjeg europskog tržišta. Na taj se način stvara snažnija globalna pozicija te se umanjuje ovisnost o američkom dolaru i ostalim "vanjskim" faktorima.


Euro bi u Hrvatskoj trebao ukloniti valutni rizik, smanjiti kamatne stope i olakšati usporedivost cijena. Jedinstvena valuta uklanja određene prepreke poslovanju i ubrzava dinamiku tržišta. Poduzećima olakšava prekogranično poslovanje, štedi se na vremenu i omogućava veću stabilnost i predvidljivost. Građanima euro može olakšati život, ali postoji bojazan o spomenutom rastu cijena i drugim opasnostima. Upravo je istraživanje HNB-a i Ipsosa potvrdilo kako više od 40 % ispitanika u Hrvatskoj smatra to najvećim i najrealnijim rizikom. Međutim, iskustva drugih zemalja govore kako je uvođenje eura inflaciju povećalo za 0,1 - 0,3 %.


Učinak je nejednak po pojedinim segmentima, pa postoji percepcija da sve cijene rastu. No cijena ponajprije ovisi o ponudi i potražnji, a rast cijena u srednjem i dugom razdoblju najčešće je rezultat ekonomske dinamike, točnije rasta bruto domaćeg proizvoda. Nije realno očekivati ekonomski napredak i rast blagostanja bez rasta cijena. Uostalom, najpozitivniji stav o euru i njegovim prednostima imaju Slovenci i Irci. Velika većina građana ima pozitivan stav o euru, pa čak i većina Grka. Opasnosti postoje, ne smijemo ih zanemariti. Primjeri Grčke ili Italije nas upozoravaju. No, problemi koje vuku te dvije zemlje nisu isključivo vezani uz valutu koju koriste.
ISPUNJENA OČEKIVANJA


Za kraj - je li hrvatska kuna ispunila očekivanja, na ekonomskom i razvojnom planu, ali i u monetarnoj politici, stabilnosti tečaja... od trenutka kad je uvedena preko ulaska u EU do danas, i sutra, kad odlazi u povijest?



- Uzimajući u obzir mišljenja raznih stručnjaka, ali i praktičara, smatram kako je kuna ispunila svoju funkciju. Ostaje eventualno pitanje jesmo li mogli i više. Naime, devizni tečaj može biti zanimljiv instrument stvaranja konkurentnosti izvoznika, ali njegova promjenjivost u konačnici može donijeti nestabilnost i nesigurnost ulagačima, štedišama i dužnicima. Nositelji političkih odluka su ti koji snose najveću odgovornost, i zato je važno raspravljati o različitim argumentima i dokazima (znanstvenim i praktičnim). Samostalnost monetarne vlasti je presudna, posebno ako ima odgovarajuće rezultate. Rasprave o tome će se nastaviti i uvijek će biti oprečnih mišljenja. No, osobno sam sklon stavu kako ipak glavnu riječ treba prepustiti stručnjacima… koji ključne prednosti i nedostatke jasno prenose građanima. Mnogo je neprovjerenih i parcijalnih informacija/dezinformacija koje izazivaju zabrinutost i strah pojedinaca. Upravo je zato važno s građanima odgovorno komunicirati i uvažavati njihove preokupacije. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (II)

Miroslav Gregurek: S novim porezima i pravilima Europska unija postaje država

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VODENI SVIJET: LJETO BIBLIJSKIH KIŠA

Od Gunje do Zagreba: Poplave ne biraju mjesto ni vrijeme, ljudski nemar je konstanta

2

ISTARSKO-SLAVONSKE VEZE: KORONA, KULTURA I KOMUNIKACIJA

Priča produženog trajanja čiji je svršetak nedokučiv

3

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (I)

Europski novac za hrvatski izlazak iz krize