Negativan utjecaj epidemije koronavirusa na gospodarstvo bit će jednokratno snažniji od krize zabilježene 2009. godine, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria u svojoj novoj tromjesečnoj publikaciji RBAnalize. Za sada ostaju pri svojoj procjeni realnog pada hrvatskog BDP-a od 8,5 posto u ovoj godini, a umjeren oporavak očekuju u idućoj godini, s procjenom rasta za 3 posto.

Navode kako su se prognoze dubine i duljine krize mijenjale ovisno o razvoju epidemije te procjeni trajanja epidemioloških mjera, koje su za posljedicu imale djelomično do potpuno zatvaranje većine djelatnosti. "Naposljetku, svjesni visoke ovisnosti o turizmu, vrlo brzo postalo je jasno kako će Hrvatska biti jedna od najpogođenijih europskih država. Stoga i ne iznenađuje da je najsnažnija stopa realnog pada BDP-a među državama srednje i jugoistočne Europe upravo u Hrvatskoj. Slijedom navedenog, hrvatsko je dioničko tržište zabilježilo jedan od većih minusa među regionalnim indeksima. Također, imajući u vidu izrazitu sezonalnost hrvatskog turizma, velik dio izgubljenih dolazaka, odnosno prihoda, neće se moći nadoknaditi u kasnijim mjesecima 2020. godine. Stoga očekujemo znatan negativni utjecaj na poslovanje turističkih, kao i kompanija svih povezanih sektora na godišnjoj razini", navodi se u analizi te dodaje kako se na Zagrebačkoj burzi do kraja godine, slično kao i na inozemnim tržištima, očekuju pozitivna kretanja, "ali uz nešto slabiju izvedbu CROBEX-a u odnosu prema svjetskim i regionalnim indeksima".


"Treba istaknuti kako su prognoze izložene isključivo negativnim rizicima i uvelike ovisne o ostvarenju turističke sezone. Odgovor kreatora ekonomske politike u svim europskim državama bio je izdašan paket fiskalne pomoći, među kojima se Hrvatska u relativnim iznosima našla pri vrhu ljestvice. Cilj je bio ublažiti udar na gospodarstvo i tržište rada, a posljedice će se očitovati u snažnom produbljivanju manjka državnog proračuna i jednokratno snažnom rastu javnog duga u odnosu prema bruto domaćem proizvodu. Bar za sada navedeno nije utjecalo na promjenu dugoročnog rejtinga Hrvatske, ali vrlo skoro započet će pitanja o održivosti duga i mogućnostima kako se vratiti na stazu fiskalne konsolidacije. Bit će to povratak starih izazova novoj vladi jer su za početak srpnja najavljeni parlamentarni izbori, na kojima zasigurno nećemo vidjeti jasnog pobjednika, nego će se ponovno voditi pregovori za stvaranje koalicije", smatraju analitičari RBA-a. Nova vlada trebala bi Hrvatsku uvesti u predvorje za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja jer je ključni preduvjet za ostvarivanje bliske suradnje s ESB-om ispunjen. Naime, sveobuhvatnom procjenom kvalitete imovine banaka i stres-testovima ESB je ocijenio da ni jedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka. Uz navedeno, potpora investicijskom rejtingu došla je s očuvanjem stabilnosti tečaja kune, čime je središnja banka potvrdila dosljednost dosadašnje politike, a neizravnu podršku dobila je ugovaranjem ugovora o valutnoj razmjeni s Europskom središnjom bankom. Međutim, sam ulazak u ERM2 ne jamči skoro i brzo uvođenje eura, navodi se. "U ovu krizu ušli smo jači u usporedbi s velikom recesijom 2008., jer je zaduženost u dugom razdoblju pada gospodarstva zamjetno smanjenja. Međutim, bitna realokacija resursa nije se dogodila, nego smo povećali ovisnost o turizmu. Razvoj pojedinog društva temeljiti isključivo na jednoj djelatnosti nije preporučljivo jer cijena na kraju može biti previsoka. Uz to, privid ekonomskog rasta temeljenog gotovo isključivo na renti guši ostale djelatnosti i gospodarstvo s obzirom na to da vodi stagnaciji znanja i vještina stanovništva, a upravo ono ključ je uspjeha i napretka svakog društva", stoji u analizi.
Međunarodni monetarni fond je u srijedu, pak, upozorio kako epidemija koronavirusa nanosi gospodarstvu veću i dublju štetu no što je prvotno procijenjeno, a predviđa se 4,9-postotni pad svjetskog BDP-a u ovoj godini. Nova procjena objavljena je u MMF-ovim ljetnim međuprognozama pod naslovom "Kriza bez presedana, oporavak neizvjestan". U redovitim procjenama objavljenima u travnju MMF je za ovu godinu prognozirao 3-postotni pad aktivnosti.