Iako je SDP u svoju Restart koaliciju okupio veliki broj stranaka s lijevog političkog spektra, prve ankete provedene dva tjedna prije parlamentarnih izbora pokazuju da ne uspijevaju ostvariti ciljeve koje su si nametnuli. To potvrđuju i rezultati ankete koju je za HRT provela agencija Promocija plus. Prema HRejtingu, u 4. izbornoj jedinici Restart koalicija, čiju listu predvodi Zadranka Sabina Glasovac, osvaja 18,7 posto glasova, što je gotovo 11 posto manje nego što je Narodna koalicija, predvođena SDP-om, osvojila na izborima 2016. i gotovo istovjetno izrazito lošem rezultatu iz 2003. kada je nakon Račanove Vlade SDP izgubio u većini izbornih jedinica. U toj izbornoj jedinici više glasova od Restarta osvaja Domovinski pokret Miroslava Škore predvođen Vesnom Vučemilović (22,2 posto). Prvi izbor birača ove izborne jedinice koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju i dalje je HDZ kojega predvodi Ivan Anušić, koji ima povjerenje 32,4 posto izbornog tijela. To su jedine tri liste koje u ovoj izbornoj jedinici prelaze prag i osvajaju saborske mandate, dok je s 2,4 posto podrške na pola puta do bar jednog mandata HNS, čiji je nositelj liste bivši predsjednik stranke Ivan Vrdoljak.

Preračunamo li postotke u mandate jasno je da bi HDZ-u pripalo šest sigurnih mjesta, Domovinskom pokretu četiri, a Restart koaliciji samo tri. Posljednjem, 14. mandatu, prema d‘Hondtovoj metodi najbliži je HDZ, premda neke, istina minimalne šanse, ima i Restart. U usporedbi s rezultatima iz 2016. HDZ osvaja jedan mandat više, dok SDP s Restart koalicijom gubi dva mandata. No, iz ozbiljnih kombinacija za osvajanje ijednog mandata ove godine ispali su Most, HDSSB i Živi zid, koji su prije četiri godine osvojili po jedan mandat, a skupa oko 25 posto ukupnog broja važećih glasova. Iako se čini da bi Škoro mogao uletjeti u prostor koji je ostao iza HDSSB-a, Mosta i Živoga zida te preuzeti njihovu četvrtinu glasova, teško je u to povjerovati. Analitičari smatraju da će se Domovinskom pokretu prikloniti samo dio onih koji su nekada glasali za HDSSB, a čija je lista tada imala nešto manje od deset posto glasova. Škoro računa da bi mu dobar dio tih glasova mogao priskrbiti bivši osječki gradonačelnik i župan Krešimir Bubalo. Međutim, Bubalo je prije četiri godine listi HDSSB-a donio tek nešto više od 900 preferencijalnih glasova, što je tada bilo oko šest posto ukupno osvojenih glasova liste i teško da nakon višegodišnjeg izostanka s političke scene može povući više od toga. Poseban je raritet što je na prvo mjesto liste koje praktično osigurava saborski mandat (ne radi se ni o kakvom izlaganju i borbi kako se Škoro pravdao) šef Domovinskog pokreta stavio svoju anonimnu sestru koja na javnim nastupima, ali i na sučeljavanju, samo statira i tako pokazao nepovjerenje čak i prema političkom tajniku i glavnom financijeru Mariju Radiću. Škorinoj se listi realno predviđa do 20 posto podrške birača, a neki kažu da će to biti čak i manje od onoga što se, prema anketama, sada daje Restart koaliciji. U 4. izbornoj jedinici najviše će profitirati HDZ, koji u ovim uvjetima "puca" i na još jedan mandat koji sadašnje ankete pripisuju Domovinskom pokretu. Na koncu će izlaznost birača biti ta koja će odlučiti o konačnom rezultatu. Bude li ona, iz bilo kojeg razloga niža, to će ići na ruku velikim i dobro organiziranim strankama.


Nije, međutim, zanemariva činjenica i da gotovo četvrtinu raspoloživog prostora zauzimaju neodlučni birači koje gotovo svaka lista pripisuje baš sebi. Mnogi od tih glasača ipak očekuju da im ljudi koji sanjaju o njihovom glasu daju odgovore na ona pitanja koja njih najviše i zanimaju. Jedini tko govori o gospodarstvu u kampanji je HDZ, i to kroz uspjehe Vlade u protekle četiri godine. Svi ostali govore samo o svjetonazorskim temama i širenju virusa.
Premda marketinški stručnjaci drže da takve kampanje neće promijeniti trendove, vjeruju da će neodlučnim biračima kod donošenja odluke važne biti i javne debate kandidata za budućeg premijera.