Dome slatki dome
VRT OD PROLJEĆA DO JESENI

Korove je najbolje oplijeviti
Objavljeno 25. lipnja, 2020.
Dvogodišnji i višegodišnji korovi u povrtnjaku opiru se svakom loše usmjerenom uništavanju

Mnogi pravi korovi skrivaju u sebi opasnost jer služe kao biljke domaćini štetnicima i bolestima.


Borba s korovima oduvijek je bila velika muka, koja je pratila povrtlare od proljeća do jeseni. Unatoč trudu, korovi rastu brže od povrća, oduzimaju tlu najbolja hranjiva i na taj način utječu na njegov uspješan rast. Prema statistikama, odstranjivanje ovih nepoželjnih stanovnika povrtnjaka predstavlja jednu četvrtinu sveukupnog rada u povrtnjaku.

Ustrajna njega

Što je zapravo korov? Tradicionalan odgovor glasi: ono što u povrtnjaku ne želimo imati, čime zapravo prave korove trpamo u isti koš s divlje izraslim nepoželjnim biljem. Stara poslovica koja kaže da tamo gdje raste korov, ne može ništa drugo rasti, ne daje jedinstvenu sliku, jer marljiv i brižan povrtlar može tvrditi da svaki korov uzmiče pred ustrajnom njegom. Ako se u borbi ne umorimo i ako naši susjedi ne misle kao mi.


Prema trajanju života možemo ih podijeliti u jednogodišnje (lako se razmnožavaju samozasijavanjem) i trajne (stvaraju jako izdužene korijenove izbojke koji se jako teško uništavaju).


Dvogodišnji i višegodišnji korovi opiru se svakom loše usmjerenom uništavanju, a među njih ubrajamo: ljutić (jako se lako zasijava i stvara duboko zakorijenjene izboje), lavlji zub (sa sigurnošću će se iskorijeniti ako se svaki cvijet otkine, a duboko korijenje iskopa), pirika i slak (jedni od najgorih korova. Izboji im se pružaju na metre, a u zemlju ulaze do 60 cm duboko. Svaki odsječeni djelić, ako se ne izvadi i uništi, razvija se u novu biljku).


Međutim, korovi nemaju samo negativna svojstva, nego mogu biti i korisni kao ljekovito bilje, kao paša za pčele ili zamjena za povrće. Među ljekovite biljke ubrajaju se: kopriva, kamilica, preslica, kopljasti trputac, a kao proljetna salata izuzetno su ukusni maslačak i mlada kopriva.


Korisna je uputa da je svaki korov najbolje uništiti u zametku. Iščupani korovi, bolesni dijelovi biljke ili oni koji nose sjeme, moraju se, kao i dijelovi korijena kojim se mogu razmnožavati brižljivo odabrati i spaliti.
Indikatori tla

Postoje kemijska sredstva koja djeluju samo na trave (jednosupnice), no za svrhu uništavanja korova najbolja su sredstva koja istodobno uništavaju i jednosupne i dvosupne (zeljaste) korove. S pomoću njih možemo kroz duže vrijeme osloboditi staze i terase. Neka sredstva djeluju samo nadzemno i ne prodiru u tlo, tako da biljke koje smo mi posadili ostaju neoštećene.


Kemijska sredstva ne smiju se precijeniti.


U malom vrtu, naročito u gredicama s povrćem, okapanje i plijevljenje još uvijek je najuspješniji način suzbijanja korova, to više što se pritom i obrađuje tlo. Nadalje, rast korova može se prigušiti stavljanjem vlažnog treseta ili pokošene trave među uzgajane biljke. Tamo gdje je to korisno može se staviti tamna folija. Ona zadržava zemlju u rahlom stanju, no ima i lošu stranu, kao i košena trava - ispod nje trava požuti, pa ju je bolje stavljati ispod grmlja.


Korovi su vrlo dobri indikatori opskrbljenosti tla pojedinim biogenim elementima. Vlasnjača upozorava na nizak sadržaj kalcija i humusa te visoku razinu magnezija. Čičak voli tla bogata željezom i sumporom, a niskom razinom kalcija i magnezija. Trputac upozorava na vrlo niske razine kalcija, a na vrlo visok sadržaj klora, magnezija, kalija i natrija. Djetelina upozorava na višak kalija, loboda na višak dušika, a stolisnik pokazuje nisku razinu raspoloživog kalija.
Mnogi kažu da su korovi zapravo „zeleni kažiprst“, svjedoci našeg krivog postupanja s tlom. Ako se na nekom kultiviranom tlu iznenada pojavi određena vrsta korova u većem omjeru, upozorava na pogreške u obradi tla. Ako u svojem vrtu imate puno poljske preslice i metvice, znači da vam je tlo teško i zbijeno, s druge strane ako pak imate puno koprive i mišjakinje, tlo je bogato humusom.


Jasminka Knežević
Kamenčići na stazi
Anorganska stelja mogu biti vrlo sitni kamenčići. Dugotrajna je, ali je takvu stelju prilično teško održavati. Naime, sitnih kamenčića nađe se posvuda te se debljina takve stelje redovito smanjuje, a povećava se postotak proklijalih korova, koje treba plijeviti. Samostalan je dobar za mjestimično steljarenje kamenjara. Na putovima i stazama kamenčiće treba kombinirati s membranama za potiskivanje korova.
Organska stelja
Nedostatak hranjivih tvari može se otkloniti stavljanjem organske stelje na karton. Zato je bolje koristiti biljne ostatke za stelju. Polietilen je nepropustan i dobar je za borbu protiv korova. S vremenom ga treba nakratko podići kako bi se tlo prosušilo.
Karton
Papir je kratkotrajno rješenje. Dobro ga je prekriti kakvom drugom vrstom stelje. Karton se također može koristiti, ali ima vrlo malo hranjivih tvari koje će svojim raspadanjem stvarati dobar humus, ali zato sadržava kemikalije koje će onečistiti tlo.
Možda ste propustili...