Vid čak šest posto vozačke populacije ne zadovoljava zakonski minimum, a gotovo trećina loše vidi na daljinu. To je evidentan problem, a kako bi izbjegao problematične situacije u prometu, svaki vozač trebao bi znati prepoznati kada je vrijeme za posjet liječniku.

Iako svi više volimo ljeto od zime i sunce umjesto noći, prometni stručnjaci upozoravaju kako se ni za lijepog vremena vozači ne bi smjeli opustiti, pogotovo ako nisu potpuno sigurni u kvalitetu svog vida ili su prošli granicu godina kad vid prirodno počne slabjeti. Jako sunce, pogotovo ako se koriste neadekvatne sunčane naočale, može izazvati zasljepljenje koje često završi naletom na drugo vozilo ili slijetanjem s ceste. Samo u Hrvatskoj loš je vid povezan s gotovo 200 sudara s teško stradalima i poginulima godišnje.

Oči su nam najvažnije osjetilo koje imamo kada se radi o vožnji. Otprilike 90 % informacija koje obrađujemo je vizualno, tako da je ono što vidimo temeljni element našeg odlučivanja. Mnogi uzimaju vid zdravo za gotovo i skloni su zanemarivati ​​zdravlje očiju. Ako ste zabrinuti zbog promjene kvalitete svog vida, nemojte izlagati sebe i druge vožnjom.

Umjesto toga pođite obaviti pravi test vida prije nego što sjednete za upravljač vozila. Prema službeno raspoloživim podatcima, čak 120 tisuća vozača kod nas palo bi na ispitu zbog lošeg vida, ne zadovoljavaju ni zakonski minimum. Oni čine šest posto vozačke populacije. Osim toga, 27 posto vozača ne vidi dobro na daljinu i također su opasnost na cesti. Uz to, problem je i kontrastna osjetljivost ili sposobnost razlikovanja promatranog predmeta od pozadine. Znatnije je povezana s prometnim nesrećama nego oštrina vida koja se najčešće ispituje. Ne zna se ni kako postupiti s vozačima koji imaju vidnu oštrinu ispod zakonskog minimuma, što je dvostruko mjerilo u odnosu na postupanje prema alkoholiziranim vozačima. Naime, i jedni i drugi (ne) vide jednako! Stoga bi svi vozači trebali napraviti test vida svake dvije godine ne samo kako bi bili sigurni da nemaju brige u vezi s vidom već i kako bi u ranoj fazi moglo započeti liječenje ili korekcija vida.

Inače, jedna od posljedica starenja, koliko god da se neki od nas dobro osjećaju, jest slabljenje očnog mišića, koje počinje oko 45. godine.

Prometni stručnjak i ovlašteni sudski vještak za promet Goran Husinec kaže kako je potpuno praktično i razumno zakonski zahtijevati testiranje oštrine vida i vidnog polja svakih 10 godina, što bi se moglo uklopiti s produljenjem valjanosti vozačke dozvole. Prema važećim propisima, prilikom produljenja dozvole liječnička potvrda potrebna je samo ako je vozačka dozvola kojoj je istekao rok valjanosti bila izdana na kraći rok zbog potrebe za učestalijim zdravstvenim pregledom. Takvi pregledi ne bi samo učinili naše ceste sigurnijima, spašavajući živote, zdravlje i novac smanjenjem broja sudara, već bi imali i važnu ulogu u ranoj dijagnozi mnogih drugih medicinskih stanja. Husinec također naglašava: "Ako vam je rečeno da morate nositi naočale za vožnju, obvezno ih nosite. Jer ako to ne učinite, ne samo što izlažete većem riziku sebe i one koji vas okružuju već biste u slučaju sudara mogli ostati bez pokrića od osiguranja!"

Zanimljiv podatak: britanski prometni stručnjaci savjetuju svima onima koji tijekom nedavne karantene nisu vozili gotovo dva mjeseca da obrate pozornost na vid. Za početak možete sami napraviti jednostavan test: pokušajte pročitati automobilsku pločicu s udaljenosti od dvadeset metara. Ili na internetu pronađite klasičnu kontrolnu ploču za vid, isprintajte je i provjerite vid s daljine od pet metara. Također, ako primijetite da vam je slika mutnija, slova slabije čitka ili vam se dogode neke druge promjene u kvaliteti vida, ne čekajte, vrijeme je za okulista. Ispravan pregled oka također uključuje mjerenje periferne svjesnosti, koordinacije očiju, percepciju dubine, sposobnost fokusiranja i raspoznavanje boja. Stoga, obratite pozornost na vid i nemojte ga zanemarivati. Nesreća samo čeka svoju priliku.