Kultura
UZ MEĐUNARODNI DAN ARHIVA

Gotovo tri stoljeća osječkih katastrofa
Objavljeno 10. lipnja, 2020.
Vrijedno arhivsko gradivo podijelili su u šest segmenata, a na 14 panoa 36 fotografija izloženo vizualno najatraktivnije

Bolesti, potresi, oluje, požari, poplave, bombardiranja - samo su neke od katastrofa koje pogađaju čovječanstvo na svim zemljopisnim dužinama i širinama, gotovo oduvijek. Još uvijek smo pod dojmom još uvijek aktualne pandemije izazvane bolešću COVID-19, pa ne čudi što su arhivi diljem Hrvatske svoj Međunarodni dan (koji se na 9. lipnja obilježava u cijelom svijetu, od 2004.), odlučili obilježiti posvetom katastrofama zabilježenima u arhivskim zapisima.



36 fotografija na 14 panoa


Na preporuku Hrvatskog arhivističkog društva kao koordinatora obilježavanja manifestacije, izložba je oblikovana u skladu s temom koja je trebala biti povezana s okruglom obljetnicom, 140 godina od velikog potresa u Zagrebu 1880., te s kulturnom agendom predsjedanja RH Vijećem Europe - o zaštiti baštine u kriznim situacijama. Imala je to u vidu i Erika Žilić Vincetić, autorica osječke izložbe, otvorene točno u podne na istočnoj strani zgrade Državnoga arhiva. Točnije, u fizičkom je obliku otvoren tek dio izložbe, dok je cjelokupna građa dostupna na mrežnim stranicama DAO-a i neprekidno će ju nadopunjavati.


S obzirom na brojnost građe - koja se u DAO-u mjeri u dužnim kilometrima, nešto više od osam (i pristiže doslovce svakodnevno, a prostor je već godinama isti, ne povećava im se raspoloživa radna kvadratura), a samo je mali dio digitaliziran, autorica se fokusirala na noviju povijest, tj. od sredine 18. st. do konca 20. stoljeća.


Na svjetlo su dana, kaže autorica, donijeli vrijedno arhivsko gradivo, koje su podijelili u šest segmenata, a poplave, požari i bombardiranja na 14 su panoa i 36 fotografija, kao vizualno najatraktivniji, izloženi su pod otvorenim arkadama. Iako naslovljena Osječke katastrofe, autorica i suradnici dodali su i Tvrđavicu i Podravlje, jer su kroz povijest često pogađani poplavama, pa su ih odlučili spomenuti, iako razlog nije nimalo veseo.


- Na službenim mrežnim stranicama mogu se vidjeti ne samo fotografije, nego i zanimljivi dokumenti, poput matice umrlih, čije su smrti vezane uz bolesti (kolera, španjolska gripa i sl.), potom crkveni zapisi, isječci iz novina, kao i izvješća zaraznog odjela KBC-a Osijek. Najstariji je dokument iz 1750., i to su crkveni zapisi u kojima su bilježena sva događanja u nekoj župi. Najnoviji su, na žalost, iz Domovinskoga rata serije Bombardiranje i Požari kao posljedica granatiranja - pojasnila nam je autorica. Iako su katastrofe podjednako zanimljive i istraživačima i pukim promatračima, uvijek se nađe i nešto što nismo očekivali, što nas iznenadi. Tako je na autoricu Žilić Vincetić, nakon što je zavirila u građu, snažan dojam ostavila građa vezana za smrti izazvane bolestima, vjerojatno i zbog aktualne situacije u svijetu i u nas.


S obzirom na to da je Hrvatska površinom mala, nema velikih razlika izazvanih geografskim položajem, pojasnila je autorica, inače prof. povijesti i hrvatskoga jezika, u DAO-u zadužena za nekonvencionalno gradivo (fotografije i filmove). Istražujući posve drugu temu, došla je do spoznaja da je područje naše domovine nekoć bilo prilično pogođeno kugom, koju su sa sobom donijeli pripadnici Osmanskog Carstva, dok je Austro-Ugarska bila vrlo stroga po tom pitanju i uvodila dvotjedne karantene na graničnim područjima.


Djelatnici se Arhiva svake godine izmjenjuju u pripremi ove prigodničarske izložbe, a ove je godine ta čast pripala svestranoj Eriki Žilić Vincetić. Ova je godina bila specifična i prema iznimno kratkom vremenu koje je imala za pripremu izložbe. Uobičajeno je i po dva mjeseca, no ovaj put taj vremenski luksuz nisu imali.
- Ova će izložba biti trajni postav, a to u najmanju ruku znači da će ju biti moguće pogledati do otvorenja sljedeće. Dolazi ljeto i ovo je posljednja ovosezonska - najavljuje Erika Žilić Vincetić, autorica prve viralne izložbe u DAO-u.


Narcisa Vekić
Evidencije osječkih građana iz 19. st.
Uz Dan otvorenih vrata arhiva te uz vodstvo kroz arhivska izdanja i njihovu promotivnu prodaju, u večernjim je satima predstavljena knjiga Građani slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809.-1850., koju je priredila i uvodnu studiju napisala Eldina Lovaš. Knjigu su predstavili: recenzent dr. sc. Robert Skenderović, urednik doc. dr. sc. Danijel Jelaš, priređivačica i autorica te ravnatelj dr. sc. Dražen Kušen. Knjiga donosi podatke iz dvije evidencije osječkih građana od proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809., pa sve do 1850.
Možda ste propustili...

NASTAVLJA SE SERIJAL “VUČEDOLSKE TAJNE”

U rujnu premijera filma “Vučedolska jarebica”

JEDINSTVENI FESTIVAL OD 10. DO 20. KOLOVOZA

U Zagrebu 350 umjetničkih zastavica

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana