Kriza prouzročena koronavirousom teško je ranila globalno, pa tako i europsko, gospodarstvo. Kako će se stvari popraviti, ili bar krenuti u smjeru oporavka, ne usudi se predviđati ni jedan analitičar jer je pred nama još toliko nepoznanica, koje bi nas mogle baciti u još veći ekonomski ponor. No ono što jest jasno - jer svaka je kriza ujedno i prilika - ovo je jedinstvena prilika da Europa prijeđe na klimatski neutralno gospodarstvo, koje će štititi, a ne ugrožavati biološke raznolikosti i koje će poljoprivredu transformirati tako da u kratkom roku može osigurati radna mjesta, rast i pridonijeti izgradnji otpornijeg društva.

Ideja je to koju u svojem pismu potpisuju ministri deset zemalja Europske unije, od Italije do Luksemburga, 79 zastupnika u Europskom parlamentu, među kojima i hrvatska zastupnica Biljana Borzan, te izvršni direktori megakompanija, poput L’Orealova Jean-Paul Agona, Ikeina Jespera Brodina i Danoneova Emmanuela Fabera.

“Kriza zbog koronavirusa potresa cijeli svijet, s razornim posljedicama za Europi. Preispitujemo se. Mi patimo i tugujemo zbog svojih gubitaka, a ova kriza testira granice našeg sustava. To je ujedno i test naše velike europske solidarnosti i naših institucija, koje su brzo djelovale na početku krize kako bi implementirale mjere da nas zaštite. Kriza je i dalje u tijeku, ali ugledat ćemo svjetlo na kraju tunela i zajedno se boriti kako bsmoi pobijedili virus. Nikad se nismo suočili s tako izazovnom situacijom u mirnodopsko vrijeme. Borba protiv pandemije naš je glavni prioritet i mora se učiniti sve što je potrebno za zaustavljanje i iskorjenjivanje virusa. Pozdravljamo i snažno podržavamo sve akcije koje su razvile vlade, institucije EU-a, lokalne vlasti, znanstvenici, medicinsko osoblje, volonteri, građani i ekonomski akteri”, stoji u pismu, no to je samo dio priče koji se odnosi na borbu što se vodi u javnom zdravstvu.

“U ovoj strahovito teškoj situaciji suočavamo se i s drugom krizom: šok za našu ekonomiju teži je od krize 2008. godine. Velik šok za gospodarstvo i radnike koji je stvorila pandemija zahtijeva snažan koordinirani gospodarski odgovor. Stoga pozdravljamo deklaraciju europskih čelnika u kojoj se navodi da će učiniti “sve što je potrebno” kako bi se izborili sa socijalnim i ekonomskim posljedicama ove krize. Međutim, ono što se uspjelo u financijskoj krizi 2008. možda nije dovoljno za prevladavanje ove krize. Gospodarski oporavak doći će samo s golemim ulaganjima u zaštitu i otvaranje novih radnih mjesta i pružanje podrške svim kompanijama, regijama i sektorima koji su patili jer se gospodarstva iznenada zaustavljaju. Nakon krize doći će vrijeme za obnovu. Taj trenutak oporavka bit će prilika za preispitivanje našeg društva i razvoj novog modela prosperiteta. Taj novi model mora odgovoriti na naše potrebe i prioritete”, tvrde pripadnici europske elite, spremni na ulaganja, ali na ulaganja koja će pokrenuti novi europski ekonomski model: otporniji, zaštićeniji, suvereniji i uključiviji. “Svi ovi zahtjevi sadržani su u ekonomiji izgrađenoj oko zelenih principa”, stoji imperativno u pismu.

No također se jasno daje do znanja da to nije planiranje neke nove revolucije i stvaranje nove ekonomije ispočetka.

“Već imamo sav alat i mnogo novih tehnologija. U posljednjih deset godina postignut je golem napredak u većini tranzicijskih sektora, razvijanjem novih tehnologija i vrijednosnog lanca te drastičnim smanjenjem troškova tranzicije (uključujući, između ostalog: obnovljivu energiju, pokretnost nulte emisije, agroekologiju, energetsku učinkovitost...). Prije deset godina vozila s nultom emisijom bila su samo prototip. Prije deset godina energija vjetra bila je trostruko skuplja nego danas, a solarna energija sedmerostruko. Prije deset godina nismo obavili obnovu zgrada kako bi ova akcija bila isplativa”, stoji u poruci koja jasno naglašava koliko je zelena tehnologija napredovala u posljednjem desteljeću i koliko je postala pristupačnija, a samim time i - isplativija nego energetski modeli.

“Politička volja je ovdje. Već imamo planove i strategiju. Projekti poput Europskog zelenog dogovora i drugih nacionalnih planova za razvoj bez ugljena, nafte i plina imaju golem potencijal da ojačaju naše gospodarstvo i pridonesu stvaranju novog modela prosperiteta. Stoga smatramo da Europu trebamo pripremiti za budućnost i osmisliti planove oporavka, kako na lokalnoj, nacionalnoj razini, tako i na razini EU-a, koji će borbu protiv klimatskih promjena sadržavati kao srž ekonomske strategije. Došlo je vrijeme da se ovi planovi pretvore u akcije i ulaganja koja će promijeniti život građana i pridonijeti brzom oporavku naših ekonomija i naših zajednica”, snažna je poruka koju šalju.

Također naglašavaju da je društveni utjecaj epidemije COVID-19 već golem, a otpor daljnjim ulaganjima u prelazak na klimatsko neutralno gospodarstvo nije napredak.

“Klimatska kriza nije jenjala zbog krize prouzročene COVID-19. Budemo li nakon krize okrenuli gospodarstvo u krivom smjeru, udarit ćemo u zid klimatske krize”, upozorio je zastupnik francuskih liberala u EP-u Pascal Canfin.