Unatoč naporima za suzbijanje emisija stakleničkih plinova i porastu globalne temperature, klima se promijenila otkako je količina stakleničkih plinova u atmosferi porasla tijekom prošlog stoljeća i pol. Ova stvarnost dovodi u pitanje potrebe zemalja koje se pripremaju i prilagođavaju negativnim posljedicama klimatskih promjena.

Inicijativa za globalnu prilagodbu (ND-GAIN) indeks zemalja mjeri klimatsku prilagodbu 192 zemlje u protekle 23 godine. Mjereći dvije glavne dimenzije prilagodbe - ranjivost i spremnost - Index uspoređuje zemlje prema stupnju spremnosti za klimatske promjene.

Ranjivost mjeri izloženost, osjetljivost i sposobnost zemlje da se prilagodi negativnim učincima klimatskih promjena.

Spremnost mjeri sposobnost zemlje da ulaganja pretvara u akcije prilagodbe.

Ako najrazvijenije zemlje dosljedno drže najviše pozicije među ND-GAIN indeksu zemalja tijekom godina, najmanje razvijene zemlje pokazuju najveća poboljšanja. Najveći pokretači - Ruanda, Gruzija, Mjanmar, Azerbajdžan i Tadžikistan - poboljšali su svoje ocjene ND-GAIN država uglavnom zbog dramatičnih poboljšanja unutar komponenti spremnosti. Ruanda je pokazala najveću promjenu u ND-GAIN indeksu zemalja. Smanjena je neuhranjenost djece za 80 posto i poboljšani uvjeti poslovanja.

Gruzija slijedi Ruandu. Vrijednost indeksa poboljšana je za 31,5 posto uglavnom zbog smanjenja ranjivosti vode i bolje kontrole korupcije (što, naravno, govori o potencijalu za utjecaj ulaganja).

Mjanmar je napredovao u pristupu pouzdanoj pitkoj vodi i poboljšao upis u obrazovanje i kontrolu korupcije. Azerbajdžan i Tadžikistan zatvaraju ovu top 5 listu zapaženim poboljšanjima u pogledu korupcije, odnosno političke stabilnosti.

Hrvatska na tom popisu stoji relativno dobro, na 32. mjestu. Zamjetno je da je značajno popravila spremnost za borbu protiv klimatskih promjena kroz poboljšane ekonomske i socijalne komponente društva od 1997. godine od kada se mjeri indeks. Također, Hrvatska je dosta “bodova” prikupila na poboljšanom političkom okviru upravljanja. Loša vijest je što se tiče ranjivosti, Hrvatska je vrlo malo napravila u posljednje 23 godine. Pristup hrani, pitkoj vodi i zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj nije se puno promijenio u posljednje 23 godine. Postoji napredak u očuvanju ekosustava, dok su infrastruktura i stanovanje na manje-više istoj razini. Hrvatska se zapravo nalazi u prosjeku svih zemalja svijeta što se tiče napretka u spremnosti da se suoči s klimatskim promjenama, iako smo u samom startu privilegirani s obzirom na dostupnost pitke vode i hrane koja u najvećoj mjeri ugrožava ostale zemlje. V.T.