Iz Društva za oblikovanje održivog razvoja ocijenili su da nacrtu Niskougljične strategije RH nedostaje usklađenost s Europskim zelenim planom, i da je svojim vizijama i planovima, koji uključuju fosilna goriva, daleko od ciljeva tog plana.

U Europskom zelenom planu se, uz poticanje kružnog gospodarstva, poboljšanje zdravlja i zaštitu prirode, do 2050. planira postići da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, a hrvatske ambicije, smatraju u DOOR-u, nisu na takvoj razini.

Iz DOOR-a podsjećaju da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2. svibnja u javnu raspravu uputilo Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., čiji bi cilj trebao biti usmjeriti Hrvatsku prema održivom, konkurentnom i niskougljičnom gospodarstvu.

Budući da je Unija još krajem prethodne godine donijela Europski zeleni plan, za očekivati je, kažu u DOOR-u, da je isti prihvaćen u dokumentima koje Hrvatska donosi šest mjeseci kasnije. Dodatno, 27. svibnja, Europska komisija objavila je plan za oporavak gospodarske krize koji postavlja temelj smjeru razvoja u skladu s načelima Zelenoga plana.

Dok na razini EU-a postoje inicijative koje ukazuju na nedovoljnu ambicioznost Europskog zelenog plana, u Hrvatskoj već sada, kako kažu u DOOR-u, pokazujemo nespremnost da ostvarimo ciljeve koje nam taj plan donosi.

“Nacrt Niskougljične strategije sadrži dva scenarija razvoja, a predlaže razvoj ‘srednjom putanjom’, time čineći upitnima proračune obaju scenarija, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ni ‘ambiciozni’ scenarij nije dovoljno ambiciozan, a scenarij nulte emisije uopće se niti ne razmatra”, smatraju u DOOR-u.

Čini se, kažu, da se Niskougljičnom strategijom ne želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa tako ona podrazumijeva istraživanje nalazišta nafte i plina, razvoj transportne naftne mreže, povećanje distribucije plina te potpuno neambiciozne promjene u sektoru prometa.H