Objavljeno 5. lipnja, 2020.
Javni bilježnici u travnju imali 65,2 % manji promet nego isti mjesec lani
Koronakriza nije mimoišla ni jednu djelatnost, pa ni javne bilježnike. Ono što obilježava njihov promet početkom lipnja, koji je znatno manji nego u normalnim prilikama, upućuje na to da se posljedice zastoja zbog pandemije još uvijek osjećaju. Puno je razloga za zabrinutost jer ako javni bilježnici kao povjerenici stranaka u brojnim pravnim situacijama, a riječ je podjednako o fizičkim i pravnim osobama, nemaju previše posla, to znači da ekonomija još stoji ili je vrlo usporena.
Razgovarali smo s javnom bilješkinjom Mandicom Popović. Ona već drugi mandat obnaša dužnost predsjednika Zajedničkog javnobilježničkog zbora, koji čine javni bilježnici iz četiriju županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske.
Hitna narav
U vrijeme najstrožih epidemioloških mjera javni su bilježnici sa strankama radili samo tri sata dnevno, od 9 do 12, kako ne bi stao sav pravni promet u državi. Tko je imao što hitno obaviti kod javnog bilježnika, primjerice, sastaviti, solemnizirati ili ovjeriti ugovor, mogao je to učiniti, ali tih je dana promet u javnobilježničkim uredima bio vrlo skroman jer su ljudi ostajali kod kuće, a isto vrijedi i za tvrtke, čiji su djelatnici mahom radili od kuće, i rješavanje svojih problema ostavljali za doslovce bolje dane.
- Ostavinske se rasprave sada sazivaju normalnim tempom. U razdoblju skraćenog radnog vremena i strožih mjera odrađivani su samo predmeti koji su bili hitne naravi. Primjerice, kada bi preminuo bračni drug na čije je ime glasio bankovni račun, udovica ili udovac bez pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ne bi mogli raspolagati novcem - objašnjava Popović.
Pripadnici ove profesije radili su i u državama Europske unije u kojima je epidemija bila znatno teža, poput Italije i Španjolske, gdje su uredi bili stalno otvoreni, a Popović napominje da je bilo i oboljelih bilježnika, od kojih četvero samo u Madridu.
Zahvaljujući digitalizaciji i činjenici da je početkom godine u gruntovnicama pokrenut digitalni upis s pomoću javnobilježničke aplikacije e-Notar omogućena je sigurna i učinkovita predaja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu digitalnim putem.
- Ministarstvo pravosuđa snizilo je sudsku pristojbu i trošak javnog bilježnika za e-prijedlog i sada je taj trošak manji nego da stranka sama podnosi prijedlog za upis na papiru u sudu - kaže Popović.
Obustava ovrha
Ono što obilježava rad javnih bilježnika u vrijeme koronakrize jest obustava provođenja ovrha na tri mjeseca. Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima u vrijeme posebnih okolnosti stupio je na snagu 1. svibnja ove godine. Na temelju tog zakona na tri se mjeseca zastalo s postupanjem u svim ovršnim predmetima, uključujući i one na temelju vjerodostojne isprave koje provode javni bilježnici. Ako taj rok ne bude produžen, to znači kako početkom kolovoza možemo očekivati da će nas zapljusnuti poplava ovrha. Najčešće je riječ o dugovima nastalima mjesecima prije koronakrize koji se moraju naplatiti. Jedina činjenica koja može nekako utješiti dužnike jest to što tijekom trajanja interventnih propisa kamate ne teku.
U travnju ove godine promet u javnobilježničkim uredima pao je čak 65,2 posto u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine. Zbog toga su brojni javnobilježnički uredi potražili pomoć države kada je riječ o isplati plaća. Nije teško pretpostaviti da će pad gospodarstva u idućim kvartalima dodatno pritisnuti javne bilježnike, koji s padom predmeta i smanjenim prihodima zacijelo neće moći održati dosadašnju zaposlenost. Popović podsjeća kako je u javnobilježničkim uredima u Hrvatskoj zaposleno više od 1000 osoba.
U Osijeku djeluje 11 javnih bilježnika, u Valpovu ih je, primjerice, dvoje, a u Belom Manastiru djeluje jedan javni bilježnik. Na području slavonskog Zajedničkog javnobilježničkog zbora posluju 43 javna bilježnika. Kada je riječ o javnim bilježnicima, postoji numerus clausus, koji propisuje Zakon o javnom bilježništvu u skladu s gospodarskim aktivnostima i brojem stanovništva. Mandica Popović ističe da su javni bilježnici povjerenici stranaka i njihovi nepristrani povjerenici. Da bi netko postao javnim bilježnikom, mora biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom te imati dovoljno staža i biti osoba od javnog povjerenja.
Draško Celing
11
javnih bilježnika djeluje u Osijeku, a na području slavonskog Zajedničkog javnobilježničkog zbora 43
POMOĆ DRŽAVE
U najžešće dane koronakrize javnobilježnički uredi ipak su radili. S obzirom na to da su javni bilježnici nositelji javnopravnih ovlasti, bez kojih bi stao sav bankovni promet, kao i promet i odnosi između drugih subjekata, nije se mogao u cijelosti isključiti njihov rad. No u javnobilježničkim je uredima usred koronakrize u tjedan dana znalo biti najviše pet-šest stranaka. Stoga bi bez državne pomoći, kada je riječ o plaćama, mnogi bili u velikim financijskim neprilikama.