Odluka predsjednika Republike kojom je izbore za Hrvatski sabor raspisao za nedjelju, 5. srpnja, stupila je na snagu u utorak, što znači da svi izborni rokovi počinju teći s prvim minutama srijede. "Odluka o raspisivanju stupa na snagu 2. lipnja, svi rokovi vezani uz izbore počinju 3. lipnja u 'nula, nula' sati, od tada kreću i rokovi za primanje kandidatura", podsjetio je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Đuro Sessa.

Liste do 16. lipnja

Od 3. lipnja se s mrežne stranice DIP-a mogu preuzeti obrasci za kandidiranje. Kako bi ih što brže i točnije ispunile, DIP je pozvao političke stranke, koalicije i neovisne liste da se koriste programom offline-kandidature, koji bez naknade, također od 3. lipnja, mogu preuzeti sa stranice www.izbori.hr. Pravo predlagati kandidate i liste imaju političke stranke i birači, u tom slučaju govorimo o neovisnim listama, odnosno listama grupe birača, koje, da bi bile pravovaljane, moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu. Političke stranke ne moraju za svoje liste prikupljati potpise.

Potpisi, njih sto, potrebni su i za kandidature zastupnika nacionalnih manjina, koje imaju pravo predložiti političke stranke, birači i udruge manjina. HZJZ preporučuje da se potpisi prikupljaju ponajprije na otvorenome, na štandovima, a ako to nije moguće, u zatvorenom prostoru. Predlagatelji izbornih lista dužni su voditi računa da im žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, na listi trebaju imati najmanje 40 posto pripadnika obaju spolova. Ako ne bude tako, listu to neće diskvalificirati, ali njezinu predlagatelju prijeti kazna od 50 tisuća kuna.

Kandidacijske liste moći će se predavati do ponoći 16. lipnja, a nakon što ih DIP provjeri i objavi pravovaljane liste, i službeno će početi izborna promidžba. Kao što je poznato, u Sabor biramo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira "dijaspora", odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, koju čini cijela zemlja.

Ono na što treba posebno obratiti pozornost i na ovim parlamentarnim izborima jest sve slabija izlaznost birača. Prema tvrdnjama politologa, sociologa i komunikacijskih stručnjaka jedan od razloga tomu je animozitet građana spram političara te osjećaj beznađa, odnosno osjećaj nemoći da će njihov glas išta promijeniti. Problem je i sve veći broj neodlučnih. Prema istraživanju HRejting koje je prije manje od dva tjedna objavio HRT, broj neodlučnih birača raste iz mjeseca u mjeseca i u svibnju ih je bilo 12 posto.

I analiza izlaznosti birača od parlametarnih izbora 1992. pa do onih 2016. pokazuje da se građani jednim od svojih temeljnih ustavnih prava – pravom na izbor zastupnika u Hrvatski sabor, od 2000. sve manje koriste. Slično je i s predsjedničkim izborima, kojima se 1992. odazvalo 74,90 % birača (2.690.873), na izborima 2014. godine izišlo ih je samo 47,14 %, (1.787.722 birača), a 2019. godine 51,20 %, pa u neizvjesnom drugu krugu 2020. godine 55 % (1.963.877 birača). Riječ je o gotovo 700.000 birača manje. Primjerice, na parlamentarnim izborima 2017. u Njemačkoj je izlaznost bila približno 76 %, u Ujedinjenom Kraljevstvu prošle je godine bila 67 posto, na Islandu čak 81 %.

Psihologinja Mirjana Krizmanić misli kako su problem nezainteresiranosti građana za izbore izazvale dvije stvari. Jedna je, kaže, što političarima naši građani ne vjeruju, a druga je to što misle da nemaju pravi izbor.

Motivacija

"Prvo im općenito ne vjeruju, a potom i kažu kako nemaju za koga glasati. Pitala sam svoje poznate za koga će glasati. Odgovaraju sa 'Nemoj me pitat', to je tajno.' I kada čuju da drugi znaju za koga će glasati, odgovaraju sa 'Nitko mi se ne sviđa, nitko me nije uvjerio i nitko nema uvjerljiv i dobar, provediv program.'" Dakle, građani imaju puno prigovora, a priori nisu motivirani jer su tisuću puta razočarani političarima. Kažu kako nema smisla ići na birališta, nemaju za koga glasati jer ih nitko nije uvjerio u to. I tih 52 posto izlaznosti u Hratskoj zato je još i puno", kaže Krizmanić.

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže kako je prvi razlog za malu izlaznost što nije poznat ni stvarni broj birača. Dodaje, ako je broj birača bio napuhan, onda su i postotci bili veliki. A ako je broj birača bio nerealno napuhan, onda su i postotci morali biti veći i broj onih koji su izišli na izbore veći je nego što pokazuju brojke.

"Treba gledati apsolutne brojke, a ne postotke. Dakle, nije nam jasan popis stanovništva, pa ne znam odnos između popisa i izlaznosti. I u apsolutnim brojkama pada broj birača, jer znaju da ne mogu ništa promijeniti i nisu motivirani iako je 50 i nešto posto izlaznosti solidno u odnosu prema ovim kampanjama. Velike stranke vode kampanju i na takav način da demotiviraju birače za izlazak na izbore. I Državno izborno povjerenstvo trebalo bi, ako mislimo da premalo ljudi glasa, motivirati ljude da iziđu na birališta. Rade li to ikad? Ne, ne rade kampanju. Zna se dogoditi i da na dan izbora građani ne znaju da se oni održavaju", smatra Macan.

Igor Bošnjak