Novosti
DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Udjel Europljana u svjetskom stanovništvu nikada manji
Objavljeno 3. lipnja, 2020.
Problemom depopulacije zahvaćeno je više od polovine zemalja članica EU-a

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u mišljenju nazvanom "Demografski izazovi u EU-u s obzirom na gospodarske i razvojne nejednakosti", a sastavljenom na zahtjev hrvatskog predsjedništva Europske unije, navodi kako se Europa nalazi u trenutku kada je njezin udjel u svjetskom stanovništvu manji nego ikada te da nagli porast nataliteta nije vjerojatan, zbog čega je za zaustavljanje demografskog pada potreban holistički pristup, što uključuje poticanje zapošljavanja i uvođenje snažnih ekonomskih i socijalnih politika kojima se može vratiti povjerenje građana u budućnost.



Učinci pandemije

Prednost bi, stoji u prijedlogu mišljenja, trebalo dati aktivnim politikama tržišta rada kojima se pomaže u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta za mlade te proaktivne obiteljske politike usmjerene na čovjeka, a kojima se promiče ravnoteža poslovnog i privatnog života. Također se ističe i potreba za visokokvalitetnom i cijenom pristupačnom skrbi za djecu, osobe s invaliditetom, i starije osobe. Smatraju još da se nedostatak radne snage i vještina može nadomjestiti imigracijama, no da to i nije konačno rješenje za svladavanje posljedica demografskog starenja u Europi.


EGSO je upozorio da će kriza izazvana bolešću COVID-19 znatno utjecati na buduće politike EU-a u području demografskih izazova i sve većih nejednakosti među državama članicama. Pozvao je EU da hitno pripremi relevantne politike poduprte ambicioznim financijskim sredstvima kako bi se građane zaštitilo od učinaka pandemije i negativnih socijalnih posljedica gospodarske krize koja će najvjerojatnije uslijediti. To bi trebalo činiti uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i organiziranim civilnim društvom. Izvjestitelj za mišljenje Stephane Buffetaut tvrdi da države članice koje imaju aktivne obiteljske politike koje su raznolike i odražavaju njihovu kulturu, imaju višu stopu nataliteta od onih koje imaju slabije politike, ili ih uopće nemaju.


"Te su politike dio šireg okvira koji jamči njihovu učinkovitost: radna mjesta, gospodarska i socijalna dinamika, kultura koja pogoduje osnivanju obitelji, prilagođena politika stanovanja, djelotvoran obrazovni sustav i okolišne politike. Cilj je takvih politika zajamčiti da rađanje djece, koja su budućnost Europe, ne utječe štetno na životni standard ili karijeru", naglasio je Buffetaut.


Suizvjestitelj za mišljenje Adam Rogalewski smatra pak da je, zahvaljujući snažnim socijalnim mjerama koje se u njemu predlažu, provedba europskog stupa socijalnih prava vrlo važan čimbenik u poboljšanju demografskog stanja u EU-u.


"Dohodak europskog stanovništva pretežno potječe od rada, što znači da je bez otvaranja radnih mjesta, bez dinamičnih izgleda i sigurnosti na tržištu rada te kvalitetnih radnih mjesta teško osnovati obitelj i osigurati joj pristojne životne uvjete. Zbog toga najizvediviji i najučinkovitiji odgovor na negativne posljedice starenja stanovništva nisu ni više stope fertiliteta, a ni veće migracije, nego veće sudjelovanje u radnoj snazi", rekao je Rogalewski.
Depopulacija

Upozorava se da je demografska važnost EU-a pala na povijesni minimum, budući da je udjel europskog stanovništva u svjetskom stanovništvu pao s 21,7 posto (1950. godine) na manje od deset posto u 2017. godini.


U posljednjih 25 godina u dijelovima Europe depopulacija se bilježi godinu za godinom, broj umrlih veći je od broja rođenih, a stope fertiliteta u članicama EU-a često su znatno i permanentno ispod praga koji bi omogućio generacijsku obnovu. Problemom depopulacije zahvaćeno je nešto više od polovine zemalja EU-a: Njemačka, Bugarska, Hrvatska, Španjolska, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Portugal, Rumunjska i Slovenija.


Nadalje, unatoč migracijama, u Europi se bilježi porast udjela stanovništva u dobi od 65 godina, i starijega, u ukupnom stanovništvu. Taj bi problem mogao postati posebno izražen u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi, gdje dolazi do odljeva radne snage svih razina obrazovanja, kao i do odljeva mozgova, jer radnici odlaze iz tih područja u gospodarski jače zemlje. Ti su radnici uglavnom mladi, a njihove su zemlje uložile u njihovo obrazovanje i osposobljavanje od kojih na kraju koristi imaju zemlje koje mogu ponuditi bolje radne i socijalne uvjete, čime se dodatno povećava jaz između zapadne Europe i južnih i istočnih dijelova EU-a.
Mišljenje je usvojeno na prvom plenarnom zasjedanju EGSO-a od izbijanja pandemije, koje je održano na daljinu, pri čemu su članovi glasali pisanim putem.


Tomislav Prusina
10

posto bio je 2017. udjel europskog u svjetskom stanovništvu, a 1950. godine je bio 21,7 posto
UKLONITI RAZLIKE
EGSO tvrdi da je uklanjanje ekonomskih i socijalnih razlika između sjevera i juga te istoka i zapada najbolji način za usporavanje odljeva radne snage. Također smatra da se Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond moraju posebno usmjeriti na to da članicama EU-a koje postižu slabije gospodarske rezultate, a žele ostati (ili postati) privlačnije svom stanovništvu, pomognu razviti projekte kojima se poboljšava njihov društveni i gospodarski razvoj.
Možda ste propustili...

TROJE NOVOOBOLJELIH U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Virus se sve više širi među mlađim osobama

RAZVOJ UMJETNE INTELIGENCIJE

Andrija odgovorio na 860.000 pitanja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana