Epidemija prekomjernih dijagnoza karcinoma štitnjače brzo se širi svijetom i zahvatila je više od milijun osoba u tridesetak zemlja, prema novom istraživanju Agencije za rak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).Rak štitnjače je među onim bolestima kod kojih je "predijagnosticiranje" često, pa se i agresivno liječe iako ne postoji visok rizik za zdravlje. O predijagnosticiranju se govori kada se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem premda im on neće stvoriti nikakve smetnje, niti će od njega ranije umrijeti. Predijagnosticiranjem raka štitnjače uglavnom su pogođene žene srednje dobi.

Istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology vođeno je u 26 zemalja, a proveli su ga znanstvenici iz Međunarodnog centra za istraživanje karcinoma (EACR) sa sjedištem u Lyonu u suradnji s Nacionalnim institutom za rak u Avianu u Italiji. Više od milijun osoba (830.000 žena i 220.000 muškaraca) dobilo je dijagnozu karcinoma štitnjače između 2008. i 2012. godine u tih 26 zemalja.

Procijenjeni udjel slučajeva karcinoma štitnjače kod žena koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici između 2008. i 2012. iznosi oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj. Tristo devedeset tisuća žena u Kini, 140.000 u Južnoj Koreji, 120.000 u Sjedinjenim Državama, 31.000 u Italiji i 25.000 žena u Francuskoj dobilo je između 2008. i 2012. nepotrebnu dijagnozu raka štitnjače. Rezultati iistraživanja upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.Nedavne smjernice izričito preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog karcinoma štitnjače kod osoba koje nemaju simptome. H