Nakon što je hrvatski ministar turizma Gari Cappelli iznio plan otvaranja ljetne turističke sezone, koji predviđa da će putovanja biti olakšana za Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Češku i Slovačku, tijekom lipnja za Njemačku i Poljsku, a nakon toga i za ostale zemlje koje imaju slično sigurnu epidemiološku situaciju, porasla je i nada u aktivaciju i turistički oporavak. Odnosno, nakon propale predsezone, bar u dobru glavnu sezonu, kao i postsezonu.

Turistički sektor, zapravo svi mi, nada se da će Hrvatska ove godine imati 40 posto ili bar trećinu lanjskog turističkog prometa. Ipak, iako se sve više razmišlja o liberaliziranju putovanja u inozemstvo, u ovom trenutku nemoguće je procijeniti je li nada u znatani turistički prihod realna. Ono što se zna jest da je marketinški i svaki drugi rat za svakog turista počeo. Uz Italiju, pripremaju se i Španjolci i Grci. Također jasno je kako mi ne možemo odgovarati financijskim protuudarcem, nego kreiranjem osjećaja zdravstvene sigurnosti gostiju, kao i razvojem novih, inventivnih oblika turističke ponude s naglaskom na visokoj kvaliteti ponude. Hrvatska će, naime, u idućem razdoblju imati kontrolirani turizam, a gosti će ispunjavanjem web-aplikacije moći najaviti svoj dolazak te prema "fast line" režimu prelaziti granice u nekoliko sekundi, bez čekanja, najavio je ministar Cappelli. A prilikom ulaska moraju imati potvrdu rezervacije smještaja te na granici dobivati upute za siguran boravak u zemlji, kao i objašnjenja na većini jezika za sve segmente turizma. Precizirao je da te obavijesti uključuju ponašanje u hotelu pri dolasku, beskontaktne rezervacije hotela te odlaske na bazen ili na plažu. "Turisti koji dolaze ne mogu reći da ne znaju kako se ponašati", dodao je.

Cappelli je izvijestio da dio turista koji su otkazali rezervacije ponovno rezerviraju termine za lipanj i da je Njemačka u dogovoru s ministrima svih zemalja EU-a izrazila želju da od 15. lipnja dopusti odlazak građana na more. Isti datum vrijedi i za Poljsku. Njemački zračni prijevoznik Lufthansa već je najavio ponovno pokretanje flota u lipnju letovima u turistička odredišta, među kojima je i Dubrovnik. Svaki pet Nijemac kaže da će na more, nadamo se, k nama, jer im je Hrvatska prvi izbor. "S trećim zemljama sve ovisi o dogovoru na razini EU-a", rekao je Cappelli.

Uglavnom, hrvatske granice otvorene su za dolazak turista, a kampovi se, hoteli i ljetovališta otvaraju i za Hrvatsku su to dobre vijesti. Stoga je i turistički sektor preko Hrvatske udruge turizma iznio plan otvaranja turističkih objekta i preporuke za putovanja turista u Hrvatsku. Jer tijekom lipnja očekuje se da će države iz glavnih hrvatskih tržišta omogućiti svojim građanima da nesmetano putuju u Hrvatsku i natrag, s obzirom na preporuke koje je izdala Europska komisija i činjenicu da je Hrvatska jedna od država s najmanjim brojem zaraženih osoba u Europi. Svi standardi sigurnosti boravka gostiju implementirani su u smještajne objekte, restorane i ostale turističke sadržaje prema preporukama hrvatskih epidemiologa, Svjetske zdravstvene organizacije i s obzirom na preporuke s ključnih tržišta.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kaže: "Hrvatska ima sjajnu epidemiološku situaciju, a većini je gostiju s ključnih emitivnih tržišta dostupna kao autodestinacija. U racionalnoj analizi godišnjih odmora, a Nijemcima se ne može predbaciti pomanjkanje racionalnosti, Hrvatska je sa sjajnom epidemiološkom situacijom prvi logičan izbor."

Valja podsjetiti da je Hrvatska cijelo vrijeme epidemije vrlo efikasno upravljala krizom te je prema ocjenama međunarodnih organizacija jedna od najuspješnijih zemalja u borbi s epidemijom COVID-19. Novi slučajevi zaraze trenutno se pojavljuju samo sporadično. Hrvatski zdravstveni sustav kapacitetima je spreman za pravodobnu reakciju u slučaju eventualne nove pojave virusa, a sve to je također u skladu s preporukama EK. Konačno, bude li epidemiološka situacija u Hrvatskoj i svijetu u redu do jeseni, negdje od kraja kolovoza odnosno početka rujna postoji mogućnost da bi u Hrvatsku mogli početi stizati i prvi kineski turisti. I ugledni strani mediji pišu da je Hrvatska spremna za prijam turista i reklamiraju je kao corona-free destinaciju. Belgijska televizija VTM i pariški modni magazin Vogue preporučili su je kao idealnu ljetnu destinaciju, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U VTM-ovu prilogu objavljeno je kako neke zemlje imaju jako dobru situaciju u vezi s epidemijom koronavirusa, a sve je popraćeno kadrovima hrvatske obale i otoka iz najnovijeg komunikacijskog koncepta HTZ-a #CroatiaLongDistanceLove. A da Balearski otoci u Španjolskoj zbog epidemije koronavirusa gube inozemne goste u nautičkom turizmu, koji jedrilicama odlaze u Hrvatsku, gdje nema strogih mjera za suzbijanje zaraze, pisale su i španjolske novine El Mundo. U tekstu pod naslovom "Hrvatska peca u vodama Balearskih otoka" ističu kako neke multinacionalne kompanije premještaju flote na hrvatsku obalu, također popularnu nautičarsku destinaciju.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić zadovoljan je recentnim objavama o Hrvatskoj u prestižnim inozemnim medijima. "Pozitivne objave iznimno pridonose imidžu naše zemlje kao sigurne destinacije i povećavaju vidljivosti Hrvatske na turističkoj karti svijeta. Nadamo se nastavku pozitivnih trendova, ali i dolasku gostiju u našu zemlju", rekao je.

Inače, svjesna posljedica koje je pandemija koronavirusa imala na turizam i transport te potreba građana, i Europska komisija predložila je smjernice za ukidanje ograničenja putovanja u fazama i spašavanje, koliko god je to moguće, turističke sezone. S obzirom na to da je donošenje odluke na kraju na državama članicama, to su samo neobvezujuće smjernice. Komisija poziva države članice da budu oprezne, transparentne i da prije bilo kakvih odluka koordiniraju s drugim državama članicama. Objavljeno je i da je Hrvatska na samom vrhu što se tiče udjela turizma u BDP-u i stvaranju radnih mjesta. U Hrvatskoj turistička djelatnost zapošljava čak 23 posto ukupno zaposlenih, po čemu je druga u EU-u, nakon Grčke. A po njegovu udjelu u BDP-u Hrvatska je s 25 posto udjela turizma u 2018. godini prva u EU-u.

A evo i kako najpoznatije europske destinacije spašavaju svoju turističku sezonu. Švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung piše kako je španjolske turističke djelatnike zgrozila najava predsjednika vlade Pedra Sancheza o obveznoj 14-dnevnoj karanteni za strane turiste do sredine srpnja. Italija najavljuje otvaranje granica za strane turiste početkom lipnja, piše NZZ, dodajući kako ipak nitko ne očekuje da će stranci uskoro masovno krenuti u Italiju. "Vladina je strategija zato usmjerena, u prvom redu, domaćim turistima. Država će bonovima za odmor subvencionirati odmor Talijana u Italiji, do 500 eura po kućanstvu. Ponuda se odnosi na obitelji s malim ili srednjim primanjima, koje bi inače ove godine možda odustale od odlaska na odmor. Za program su na raspolaganju 2,4 milijarde eura, a to je dovoljno za oko pet milijuna kućanstava. "Grčka je u nezahvalnoj situaciji", piše NZZ, a prenosi i Deutsche Welle. Iako se s epidemijom izborila uspješnije nego gotovo i jedna druga zemlja u Europi, OECD računa da će ona imati najveći gospodarski pad od svih njegovih članica. Grčka vlada planira otvoriti granice stranim turistima 1. srpnja. I Francuska se okreće domaćim turistima. Predsjednik francuske vlade Edouard Philippe najavio je da će Francuzi u srpnju i kolovozu moći provoditi odmor u Francuskoj. Za Tursku se navodi da je njezino nacionalno gospodarstvo jače diverzificirano nego u drugim južnoeuropskim zemljama, ali da vlada velike nade ipak polaže u turizam. O Hrvatskoj Neue Zürcher Zeitung pak piše: "Hrvatska nije samo unutar EU-a najviše ovisna o prihodima od turizma, u toj jadranskoj zemlji turizam je osobito jako koncentriran sezonski. Osamdeset i šest posto svih noćenja otpada na vrijeme od lipnja do rujna, a 59 posto otpada na srpanj i kolovoz. Za Hrvatsku je zato posebno važno da bar djelomice spasi glavnu sezonu. Hrvatska ima prednost da se njezina glavna tržišta (Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija) nalaze na udaljenosti koju se može prijeći automobilom i da ne ovisi o zračnom prometu." Navodi se i da je 2019. Hrvatska s gotovo 20 milijuna gostiju imala prihod od 12 milijardi eura. Hrvatska također domaći turizam potiče olakšicama, prema kojima bi poslodavci zaposlenima davali vaučere za odmor, zbog kojih bi im turističke i ugostiteljske usluge bile jeftinije i do 30 posto.

Sve u svemu, hrvatski se turizam još od Domovinskog rata nije susreo s ovakvom krizom. U iščekivanju najbolje turističke godine uopće dogodio se velik šok. Koronakriza u samo mjesec dana pojela je predsezonu, glavna sezona je pod upitnikom, iako smo za nju spremni i puni optimizma, a za jesen se svi pitaju hoće li se vratiti epidemija i rigorozne mjere. To bi značio i krah postsezone, koja je godinama bila odlična. No superiorno upravljanje koronakrizom, osigurana sigurnost i stabilnost glavni su argumenti u privlačenju turista u Hrvatsku i za ostvarenje nadanja u uspjeh u skladu s realnim prognozama.