Pod vodstvom pročelnice Odjela za turizam Edward Bernays University Collegea, dr. sc. Romane Lekić, iskusni tim Bernaysovih stručnjaka za turizam, mr. sc. Branimir Blajić i doktorand Krešimir Dabo, mag. rel. publ., odgovaraju na pitanja o gorućim temama i izazovima u turizmu s kojima će se Hrvatska, kao i druge globalno popularne turističke destinacije, susresti u nadolazećem razdoblju. Bernaysov turistički tim već tri godine obrazuje nove generacije turističkih stručnjaka na preddiplomskoj razini, a od jeseni se otvara najinovativniji diplomski studij koji će obrazovati menadžere doživljaja u turizmu.

U sad već tri mjeseca koronakrize, osim zdravstvenih problema, sve zemlje pogođene pandemijom, uključujući i one najbogatije, pretrpjele su velike ekonomske, gospodarske i financijske štete. S tim u vezi koje su svjetske turističke destinacije najoštećenije pandemijom?

- Gledajući širu sliku i prema informacijama koje smo dobili s terena, a posebice onima Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), u krizi u cijelom sektoru i povezanim djelatnostima najviše je stradalo poslovanje prijevoznika (autobusi, brodovi), turističkih agencija, a onda i hotelijera.

Najveće posljedice osjetit će destinacije koje imaju niske zdravstvene standarde, kao i destinacije koje su ovisne o avioprijevozu. Generalno, turizam je u svim zemljama jednostavno stao. Dogodila se prirodna selekcija i transfer iz masovnog prema individualnom turizmu, ekološki osviještenim destinacijama, a prioritet pri odabiru turista u budućnosti će imati održive destinacije, transformativni turizam i povratak prirodi s naglaskom na lokalno uzgojenu organsku hranu.

Hrvatski državni proračun umnogome ovisi o uspjehu turističke sezone, no sad je posve jasno do će ovogodišnji priljev novca biti dramatično manji. Što to znači za RH financije, kao i za turizam općenito?

- Može se očekivati da će pad BDP-a biti veći od 10 %! Doći će do jačeg državnog intervencionizma, za koji znamo da ponekad završi loše jer se ne radi o strateškim intervencijama, nego o ‘vatrogasnim‘ mjerama. Dobra je vijest da se konačno stalo na kraj masovnom turizmu, ali to povlači gubitke svih onih koji su uglavnom mnogo očekivali od sezone, stavljali sve na jednu kartu i zaduživali se, računajući na očekivanu dobit u budućnosti. Pitanje je hoćemo li se 2023. vratiti na razinu 2019.? Turizam je motor ekonomskog oporavka. Međutim, potrebna mu je stalna podrška i strateška integracija politika kako bi pridonio oporavku i rastu ekonomija. Suradnja je ključna za osiguravanje zajedničkih pravila i pružanje sigurnosti putnicima. Pandemija COVID-19 utječe na sve aspekte našeg života, i u osobnom, i u poslovnom smislu.

Turizam u svim svojim segmentima pogođen je na globalnoj razini, što ima snažan utjecaj i na tržište hotelskih nekretnina. Nitko ne zna u kojem će se točno smjeru razvijati situacija i kako će teći oporavak, no jedno je sigurno: vrijednosti hotela opadaju jer se smanjuje dostupnost financiranja i mogućnost radne snage. Nakon što se pandemija COVID-19 dovede pod kontrolu, a proces je u tijeku, treba se usredotočiti na privlačenje posjetitelja nudeći im uvjerenje da je sigurno istražiti i posjetiti naše destinacije. Za aktiviranje brzog oporavka ključno je ponovno uspostaviti povjerenje u putovanja i obnoviti potražnju podrškom destinacijama i turističkim atrakcijama, povećanjem proračuna za potrebe promocije, marketinga i razvoja proizvoda te potporom javno-privatnim partnerstvima.

Koje su nam, u takvom širem kontekstu, mogućnosti oporavka, a onda i napretka i razvoja turizma?

- U svakom trenutku postoji nekoliko mogućnosti koje su otvorene pred nama. Svaka od tih mogućnosti može dati izvjesne rezultate. Život je time nalik na partiju šaha u kojoj postoje pravila igre, ali su potezi koje ćemo povući određeni našom vještinom i poznavanjem igre. Možemo igrati kao ekspert ili kao loš igrač. To znači da je došlo vrijeme za promjene i mi možemo svjesno i slobodno odabrati smjer u kojem ćemo se kretati - bilo to naniže, k većim ograničenjima, dublje u iluziju i gubitak svjesnosti, ili naviše, k višim stupnjevima svijesti, većoj jednostavnosti, slobodi, znanju i otvorenosti. A to vrijeme je došlo, ono je tu i mi ga živimo!

Odvajanje od iluzija jest nužan proces i kroz njega moramo proći da bismo se kretali prema višoj razini. Odvajanje od iluzija, prije svega fiksiranosti na prošlost i onih brojki kako je bilo prijašnjih sezona, koliko smo gostiju imali, koliko smo zaradili... to je iza nas, ključna i kritična stvar u ovom procesu transformacije koja nas čeka je da moramo osvijestiti i osloboditi se prilijepljenosti za očekivani ishod sezone, za različite scenarije.

Prvi na red dolaze komunikacija, marketing i pričanje priča, popularno zvan storytelling. Nikad kao sada nije bilo potrebno uvjeriti goste u dobru priču i mišljenja smo da se treba odmah poraditi na tome i od Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma, ali i privatnih gospodarstvenika. Svakako, više se treba okrenuti posebnim oblicima turizma, odnosno turizmu posebnih interesa. Kreirati proizvode koji su vezani uz outdoor aktivnosti, koji su povezani sa zdravijim životom, boravkom na otvorenom i povratkom prirodi. U prvi plan dolazi konačno kontinentalni turizam koji nudi cijelu paletu turističkih proizvoda koji su kreativni i gdje gostoljubivost domaćina dolazi u prvi plan. Aktivnosti kao što su planinarenje, ride& bike turizam, promatranje bilja i životinjskog svijeta, nautički turizam, sportovi na otvorenom, vodeni sportovi. Posegnuti i za tradicijskim sportovima koji imaju identitetsku osnovu kao što je npr. boćanje. Uklopiti se u quick win proizvode i racionalnije investiranje.

Podatak da porast kupovine bicikala u posljednja dva mjeseca premašuje 250 % u Hrvatskoj govori nam koliko je biciklizam popularan i koliko se okrećemo ovom ekološkom načinu prijevoza. Povezanost s cijelim nizom sportova koji se mogu održavati na otvorenom, u rekreacijskom smislu, ali i cijeli niz aktivnosti povezanih s jogom, meditacijom i vježbanjem u prirodi kao boravak u šumama, uživanje u čistom nebu i promatranju zvijezda i prostorima bez zvučnog i svjetlosnog zagađenja postaju pravi hit.

Možemo li i u kojoj mjeri ipak spasiti turističku sezonu, može li se u lipnju, srpnju i kolovozu očekivati neki masovniji dolazak gostiju na Jadran, u Istru, Dalmaciju...?

- Ne treba očekivati senzacije. Već sada Kvarner i Istra ipak bilježe prve dolaske, a ohrabruje i vijest s Plitvičkih jezera o prodanim online ulaznicama i velikom interesu domaćih posjetitelja zbog sniženih cijena ulaznica. Dalmacija će biti jače pogođena, možemo pretpostaviti da će veći priljev turista biti najdalje do Paga. Sve južnije od Paga pretrpjet će veći pad nego sjevernije s obzirom na veću orijentiranost avioprijevozu. Prednosti sigurno u odnosu prema konkurentnim zemljama imamo jer smo ostavili dojam ozbiljnog borca protiv korone, i destinacije koja je blizu, a dovoljno daleko od ključnih žarišta i dostupna je automobilom. No, s druge strane, emitivne zemlje imaju dosta stroga pravila i potiču tzv. holistay (ili godišnji odmor u vlastitoj zemlji). Najviše možemo računati na tržište Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine i Srbije… Smatramo da bismo mogli maksimalno ostvariti 30 % od prometa 2019. godine. Ono što nas ohrabruje je da kontinentalne destinacije imaju veliku šansu da prvi put izbore svoje mjestu u odnosu prema ljetnim morskim destinacijama.

Ohrabruje i informacija da je Savez za europski turistički manifest, glas europskog sektora putovanja i turizma, objavio izjavu o smjernicama Europske komisije o tome kako sigurno nastaviti putovanja i ponovno pokrenuti europski turizam u 2020. godini i šire. Savez okuplja više od 60 europskih javnih i privatnih organizacija koje pokrivaju cijeli lanac vrijednosti turizma, a poziva Europsku uniju na djelovanje u ključnim prioritetima politike za sektor turizma jer je vidljivo kako su europska putovanja i turizam jedan od ekosustava koji su najpogođeniji krizom nastalom zbog pojave virusa. Ovaj paket prvi je i važan korak za olakšavanje putovanja u Europu, podršku oporavku sektora i omogućavanje održivijeg turističkog ekosustava u budućnosti. Partnerstvo i dobra koordinacija među zemljama članicama Europske unije upozoravaju koliko nam je potreban dobro koordiniran i pravovremen pristup diljem EU-a kako bismo ponovno uspostavili učinkovite operacije, uklonili prepreke na putovanjima i ponovno izgradili povjerenje u putovanja. Treba izbjegavati jednostrane i fragmentirane mjere jer bi one dovele samo do zbrke i poremećaja i za putnike i za tvrtke. Ako se ne slijedi koordinirani pristup za putnički i turistički sektor, istraživanje Svjetskog vijeća za putovanje i turizam (WTTC) pokazuje kako će ove godine u Europskoj uniji biti pogođeno najmanje 6,4 milijuna radnih mjesta. Prema istraživanju koje je provelo Međunarodno udruženje za zračni promet (IATA) u travnju 2020. godine, 69 % nedavnih putnika ne bi razmatralo putovanje ako bi uključivalo 14-dnevno karantensko razdoblje. Komisija je u procesu kreiranja namjenske internetske-stranice s kartom koja bi kombinirala informacije u stvarnom vremenu povezane s turizmom. Takva internetska stranica treba mapirati podatke država članica i dionika lanca vrijednosti turizma, uključujući detaljne i ažurirane informacije o stanju na granicama svih zemalja EU-a (zračna, kopnena, morska granica), ograničenja putovanja, javno zdravstvo i sigurnosne mjere te dostupne turističke usluge, uključujući otvaranje turističkih atrakcija i događaja diljem EU-a. To će olakšati poslovno planiranje, kao i planiranje putovanja potencijalnih posjetitelja.

Uzimajući sve faktore u obzir, što hrvatski turizam može naučiti iz ove koronakrize?

- Ova kriza stvorila je pad, ali i priliku za promjene, za novi početak u turizmu Hrvatske, ali i diljem Europe. Savez europskog turističkog manifesta potvrđuje ambiciju Komisije da ojača zelenu i digitalnu transformaciju turizma u EU-u i održi Europu kao vodeću svjetsku turističku destinaciju u smislu vrijednosti, kvalitete, održivosti i inovacija.

Tu je i spoznaja koliko je turistički sektor neodvojiv od baštine i kulture kao snažne sastavnice u formiranju turističkog iskustva Hrvatske kao turističke destinacije. Posebice kada govorimo o nematerijalnoj kulturnoj baštini koja zahtijeva umjetničku interpretaciju i koja podrazumijeva ljudsku interakciju. Glazbeni festivali, umjetničke manifestacije i performansi te ostala događanja potpuno su stali s epidemijom koja je onemogućila umjetnicima uobičajen kreativni izraz. Iako su mnoge umjetničke organizacije svoje izvedbe dijelile preko različitih digitalnih komunikacijskih platformi, iskustvo izvedbe uživo ne može se uspješno nadomjestiti, posebice ako se umjetnost promatra unutar turističkog proizvoda.

Kriza s koronavirusom dovela je do toga da su gotovo sve ljetne pozornice već sada otkazale svoje postavljanje, lokalni festivali i manifestacije ukinuli su održavanje, što dovodi do toga da umjetnici ostaju bez posla, ali i turisti bez doživljaja. Postavlja se pitanje hoće li naši ovogodišnji gosti uspjeti doživjeti destinaciju bez glazbe, plesa, folklora i ostalih manifestacija koje reinterpretiraju hrvatsku nematerijalnu baštinu na način na koji bismo to htjeli. Možemo li ispričati priču o identitetu i izrazu našeg naroda bez umjetničkog stvaralaštva?

Problemi su nezaobilazni dio ljudskog života, ali nam ispravan odnos prema njima i kvalitetna tehnologija olakšavaju njihovo rješavanje. Antropološki pogled nam sa sigurnošću pokazuje da se životne krize i problemi prirodno javljaju u trenutku kada je čovjek, odnosno zajednica ljudi zrela za prelazak na viši stupanj, za napuštanje starog načina ponašanja i usvajanje novog.

Problemi nisu tu da nas unište i upropaste nam naše dobro smišljene planove, oni su npr. sredstvo za razvoj, medij preko kojeg se penjemo evolutivnom ljestvicom prema održivom razvoju i turizmu koji treba postati humaniji, okrenut autentičnim vrijednostima i u kojima lokalna zajednica neće biti više sporedni dionik, nego kreator onog načina života i turizma koji ona želi u svom gradu, destinaciji, u svojoj zemlji. (D.J.)