Ekonomija
INDUSTRIJA ŠEĆERA

Proizvodnju zadržati samo uz snažno restrukturiranje
Objavljeno 27. svibnja, 2020.
Jedna smo od 11 zemalja EU-a koja proizvodnju šećerne repe dodatno potiče

Industrija šećera u EU-u posljednjih je godina suočena s brojnim problemima, a negativni trendovi izrazito su se loše odrazili na hrvatsku proizvodnju šećerne repe, izvoz šećera te opstojnost ove industrije.


Goleme oscilacije i pad cijene šećera, kao i ukidanje proizvodnih kvota u EU-u, glavni su čimbenici koji općenito utječu na poslovanje industrije šećera. Iako Hrvatska ima veliku tradiciju u proizvodnji šećerne repe te su sve šećerane uložile golema sredstva u edukaciju proizvođača, organizaciju proizvodnje i osuvremenjivanje proizvodnih pogona, rezultati u ovoj proizvodnji pokazuju značajno negativan trend. Udruživanje Sladorane, Vira i Tvornice šećera Osijek u jednu tvrtku - Hrvatsku industriju šećera, uvjet je opstanka proizvodnje šećera i šećerne repe u RH. Ovom koncentracijom konsolidiralo se tržište šećera u Hrvatskoj te očekujemo značajnije povećanje produktivnosti i smanjenje troškova, što je nužno za opstanak proizvodnje šećera u RH te održavanje razine konkurentnosti, smatraju stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor.


"S obzirom na nužnu racionalizaciju poslovanja i nedovoljne količine proizvodnje na području koje gravitira tvornici u Virovitici, najavljen je i prestanak proizvodnje šećera od šećerne repe u toj šećerani. Takva odluka je očekivana i vjerujemo da će pridonijeti postizanju konkurentnosti i opstanku proizvodnje u uvjetima niskih cijena na EU i svjetskom tržištu“, zaključila je stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić.
Izvoz

Proizvodnjom se prije ulaska u EU bavilo više od 1200 proizvođača, a danas je taj broj znatno pao. Proizvodno vezanu potporu za šećernu repu 2018. godine primila su samo 653 proizvođača, a godinu ranije njih nešto više od 800. Proizvodnja šećerne repe gotovo je prepolovljena od ulaska u EU, odnosno ostvaren je golem pad od čak 47.3 posto. U Hrvatskoj se repa sadi na površinama između 14 do 22 tisuće hektara. Najveća proizvodnja bila je 2007., čak 34.000 hektara, da bi zadnjih godina pala na 14.000 (2018. godine), a potom na samo 13.000 hektara, koliko je bilo prošle godine. Sukladno padu površina, također pada i sama proizvodnja repe. U 2007. zabilježena je najveća proizvodnja - 1,58 milijuna tona. Još 2014. zabilježena je proizvodnja od 1,39 milijuna tona, koja se zadnjih godina smanjila na samo nešto više od 750 tisuća tona. Hrvatska je u proizvodnji šećera postizala vrlo visoku samodostatnost koja je 2017. godine dosegnula čak 135 posto. Pad proizvodnje šećerne repe slijedio je i pad proizvodnje šećera. Proizvodnja šećera do ulaska u EU prosječno je bila oko 222.500 tona. Nakon ulaska u Uniju Hrvatska je imala proizvodnu kvotu u količini od 192.877 tona. S obzirom na to da proizvodnja šećera pokazuje izrazito velike oscilacije uvjetovane nizom čimbenika, od proizvodnje repe, cijena na svjetskom tržištu, zaliha i mogućnosti šećerana da osiguraju dovoljne količine repe, proizvodnja se kretala od 111.000 tona u 2015., do 229.000 tona 2017. godine. Šećer je prilikom ulaska u EU bio najznačajniji izvozni proizvod. Količine i vrijednost izvoza šećera 2014. godine značajno su narasle te smo tada imali izvoz od 91.64 milijuna eura. Tijekom 2015. i 2016. godine vrijednost izvoza je rasla, pa je, primjerice 2016., ostvaren izvoz od 148.2 milijuna eura. No, od 2017. izvoz pada. Tako je 2017. pao na 98 milijuna eura, potom na 72 milijuna eura, da bi prošle godine ostvarena vrijednost došla na samo 53.59 milijuna eura. Vrijednost izvoza značajnije je uvjetovana smanjenjem cijena šećera nego količinom koje se izvoze. Zbog svih navedenih činjenica šećer je na listi izvoznih proizvoda pao na trinaesto mjesto. Posebice veliki pad ostvaren je u izvozu u Italiju, gdje je 2016. izvezeno šećera za 62.35 milijuna eura, a 2018. približno samo šest milijuna eura.

Potpore

Hrvatska je jedna od 11 zemalja u EU-u u kojima se proizvodnju šećerne repe dodatno potiče proizvodno vezanim plaćanjima. Ministarstvo poljoprivrede iz nepoznatih je razloga 2016. smanjilo omotnicu za šećernu repu. Prosječna vrijednost potpore za 2015. bila je 2900 kn/ha, 2016. pala je na 2650 kn/ha, a za 2017. godinu dodatno je snižena na samo 1990 kn/ha. Smanjivanje proizvodno vezanih potpora odmah se odrazilo na pad proizvodnih površina pod repom te proizvodnju šećerne repe. Za 2018. godinu proizvodno je vezana potpora za repu ponovno podignuta na visinu 2696 kn/ha. "Na ovom primjeru vidi se da svaka odluka ima nesagledive posljedice za proizvodnju, a to se ovdje i dogodilo. Smanjenje potpore odmah je ostavilo posljedice, i teško je takvu odluku opravdati, ponajprije zbog toga što je šećer i nakon hrvatskog ulaska u EU ostao jedan od najznačajnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Za oporavak proizvodnje potrebno je uvijek više vremena nego kada zbog negativnih okolnosti i nepromišljenih i neutemeljenih odluka dođe do pada“, smatraju u Smarteru.


Zbog urušavanja proizvodnje repe i gubitaka primarnih proizvođača i industrije šećera, početkom 2019. Vlada RH osigurala je posebnu potporu po hektaru za proizvođače, i to 20 milijuna kuna na godišnjoj razini, što je kroz tri godine ukupno 60 milijuna kuna. Tako će po hektaru, zajedno s ostalim potporama za proizvodnju šećerne repe, potpora iznositi više od 700 eura/ha.
Održivost


​Države članice EU-a zabrinute su razvojem situacije na globalnom tržištu te se stalno preispituje ekonomska održivost sektora. Prije ukidanja kvota EU sektor šećera temeljito je restrukturiran uz potporu od čak 5,4 milijarde eura, što mu je omogućilo da se pripremi za ukidanje kvote. Na žalost, hrvatska industrija šećera nije tada bila uključena u ovo restrukturiranje, jer još nismo bili članica EU-a. Na razini EU-a čak je 147 šećerana zatvoreno nakon 2000. godine, a još 80 šećerana nakon 2006. godine. Danas se šećer u EU-u proizvodi u 19 država članica i 107 tvornica šećera. Unatoč tome što je sektor konsolidiran i što se postižu vrhunski rezultati u produktivnosti i kvaliteti šećera te je značajno povećana konkurentnost, niske cijene dugoročno mogu negativno utjecati na cijeli sektor. Velik broj malih šećerana nije na visokoj razini prinosa te vlada velika zabrinutost kako će se dalje razvijati tržišna situacija, zbog čega se i raspravlja o mjerama koje EU može poduzeti za osnaživanje proizvođača. Cilj ukidanja kvota bio je da EU od netouvoznika postane netoizvoznik šećera, no sve okolnosti na ovom turbulentnom tržištu dovele su do velike nesigurnosti kod manjih proizvođača, među kojima je i Hrvatska. Zato su i razumljive odluke Hrvatske industrije šećera, koja kroz racionalizaciju nastoji održati konkurentnost i proizvodnju, čemu bi trebale pomoći i državne intervencije i zadržavanje razina potpore, ali i nastojanje da se u ovu proizvodnju uključi veći broj proizvođača šećerne repe“, zaključak je analize Smartera.


Zdenka Rupčić
Zvjezdana Blažić

stručnjakinja Smartera

Šećer je prilikom ulaska u Europsku uniju bio najznačajniji hrvatski izvozni proizvod. Količine i vrijednost izvoza šećera 2014. značajno su narasle te smo tada imali izvoz od 91.64 milijuna eura. No, od 2017. godine izvoz šećera je u padu.
TREND BLAGOG RASTA CIJENE ŠEĆERA
Prosječna cijena šećera od repe u EU-u ove godine u ožujku bila je 375 eura za tonu, ali raste u odnosu na mjesec ranije, i u odnosu na ožujak prošle godine. Trend blagog rasta prisutan je već od polovine prošle godine, ali je cijena i dalje vrlo niska. Prognoze su bile da će cijene šećera i dalje rasti, no zbog pandemije koronavirusa moglo bi doći do smanjene potrošnje na globalnoj razini. Snažan utjecaj na promjene na tržištu EU-a izazvalo je ukidanje proizvodnih kvota u listopadu 2017., kada je zabilježen enormni rast proizvodnje šećera u EU-u, dok su cijene pale na povijesno niske granice. Uz promjene na EU tržištu došlo je do rasta proizvodnja kod najvećih svjetskih proizvođača Brazila i Indije, koje proizvode šećer od trske te utječu na formiranje cijena. Čak 80 posto svjetskog šećera proizvodi se iz šećerne trske u tropskim i suptropskim područjima.
Možda ste propustili...