Nema tog proizvođača automobila koji će bezbolno proći kroz krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. U projekcijama svih automobilskih divova je rezanje troškova na svim razinama, među kojima su i oni najnepopularniji, a riječ je o otkazima. Nakon već iznesenih problema azijskih proizvođača automobila prošloga tjedna oglasili su se i iz Renaulta, a da je stvar alarmantna potvrđuju i riječi Brune Le Mairea, francuskog ministra financija - da bi Renault mogao nestati!

Francuska država krah Renaulta nikako ne želi s obzirom na to da posjeduje 15 posto vlasničkog udjela. Sada se traži financijska injekcija u milijardama eura državnoga novca kako bi se Renault izvukao iz ove nezapamćene krize. Svi odjeli dobili su zadatak da Upravi dostave smjernice koje bi dovele do nužne štednje. Rezovi tako jednostavno nisu mogli zaobići ni Renaultovu tvornicu Revoz koja se nalazi u našem susjedstvu, u Novom Mestu u Sloveniji.

I odmah se krenulo sa smanjivanjem broja zaposlenika. Slovenska tvrtka iz Novog Mesta, u vlasništvu Renaulta, objavila je kako će otpustiti oko 400 od 3200 zaposlenih, a prvi su na udaru strani državljani, među njima i nemali broj Hrvata. Jedna od najvećih slovenskih tvrtki i najveći poslodavac u tom dijelu Slovenije odluku o smanjenju proizvodnje objašnjavaju velikim padom potražnje za automobilima, a što je izravna posljedica krize izazvane bolešću COVID-19.

Ukidanjem noćne smjene proizvodnja u Revozu smanjit će se za 150 vozila dnevno (u dnevnim smjenama ih se proizvede još oko 800), a bez posla će ostati oko 400 od sada 3200 zaposlenih. Kako prenose slovenski mediji, tvrtka će smanjiti broj zaposlenih kroz prijevremenu mirovinu i otkazati ugovore radnicima zaposlenima na određeno vrijeme preko agencija za zapošljavanje. Tu je mahom riječ o stranim državljanima; Revoz naime zapošljava veliki broj radnika iz Hrvatske, pogotovo iz Karlovca i okolice.

Treća, noćna smjena bit će potpuno ukinuta, a dvije dnevne nastavit će proizvodnju automobila punim kapacitetom. Slovenska automobilska industrija pretrpjela je 60-postotni pad proizvodnje u travnju i 50-postotni pad u svibnju. Ne očekuju oporavak u lipnju, a još je prerano za prognozu za srpanj. Slovenski automobilski klaster pozvao je vladu da prošire mjere iz postojeća dva paketa pomoći ili uvedu jednake nove, jer prijeti val otpuštanja ili čak stečaja ne samo u Revozu nego i kod njihovih dobavljača. Ne zaboravimo, jedan od važnijih je i hrvatski AD Plastik.

U razgovoru za radio Europe 1 Bruno Le Maire, francuski ministar financija, izrazio je nadu da će europski propisi o javnoj potrošnji biti suspendirani i u idućoj godini. Ministar je istaknuo da Renaultova tvornica u Flinsu ne smije biti zatvorena i da kompanija mora zadržati što više radnih mjesta u Francuskoj, ali mora voditi računa i o tome da ostane konkurentna.

Predsjednik uprave Jean-Dominique Senard radi na novom strateškom planu i ima potporu francuske vlade, naveo je francuski ministar.

U razgovoru za pariški Le Figaro Le Maire je rekao da još nije potpisao pet milijardi eura državnog zajma Renaultu koji bi kompaniji trebali pomoći da prebrodi pad povezan s pandemijom koronavirusa. Izvori su za Reuters rekli da je Renault s bankama postigao dogovor o zajmu koji bi uskoro trebao biti predstavljen upravnom odboru, a potom bi ga trebalo odobriti ministarstvo financija.

Vlada traži od proizvođača automobila da se u zamjenu za državnu pomoć obavežu na proizvodnju električnih vozila, pošten odnos prema podizvođačima i povratak proizvodnje vezane uz naprednu tehnologiju u Francusku. Le Maire je podsjetio da je Francuska na najgoru depresiju od Drugog svjetskog rata odgovorila paketom pomoći i državnih jamstava vrijednih 450 milijardi eura, što odgovara petini francuskog BDP-a.

Vlada predviđa da će se drugo gospodarstvo eurozone ove godine smanjiti za najmanje osam posto. Proračunski deficit trebao bi poskočiti na devet posto. Europska unija odobrila je svim zemljama članicama sve potrebne fiskalne mjere ublažavanja ekonomskih posljedica koronavirusa, suspendirajući propise koji uključuju limit proračunskog deficita i javnog duga od tri odnosno 60 posto iskazano udjelom u BDP-u.

Klauzula sporazuma iz Maastrichta ne definira vremenski okvir u kojem se propisi mogu suspendirati.