Parlamentarni izbori su za mjesec i pol dana, a imena na stranačkim izbornim listama još nisu poznata, ali su u punom jeku nagađanja i pregovori te nagovaranje onih koji još nisu odabrali stranu. Slavonija i Baranja već su tradicionalno bitne za ukupan odnos snaga, pa će i ovaj put dobar dio pozornosti biti usmjeren istoku Hrvatske, koji je prije nešto manje od četiri godine odigrao važnu ulogu u pobjedi HDZ-a.

Podsjetimo, na tim je prijevremenim izborima, u rujnu 2016., održanima nakon pucanja prve koalicije HDZ-a i Mosta, pobijedio HDZ, koji je u deset izbornih jedinica te XI., manjinskoj, i XII., koja pripada dijaspori, dobio najviše glasova. Negdje je to bio HDZ samostalno, a negdje se radilo o koaliciji s HDS-om i HSLS-om. To im je donijelo 61 mandat u Saboru, ili 40,40 % (za većinu je potrebno 76 ruku). Slijedila je koalicija SDP/HNS/HSS/HSLS, koja je sa svoja 54 zastupnika u Saboru ispunila 35,76 posto klupa, a potom Most s 8,61 posto mjesta, ili 13 saborskih mandata. Živi zid u kombinaciji s više različitih stranaka dobio je osam zastupnika (5,3 posto), IDS, PGS i Ri (s naglaskom na IDS-u) tri, a Bandićeva Stranka rada i solidarnosti dva - što je poslije naraslo na čak 14. Po jednog zastupnika imali su pak HDSSB/HKS i nezavisna lista Željka Glasnovića, a osam nacionalne manjine. Kada je riječ o preferencijalnim glasovima, 66,07 posto birača dalo je preferencijalni glas nekom od kandidata s liste za koju su glasali. Most je tada ponovno završio u koaliciji s HDZ-om, no ni to nije osobito dugo trajalo, pa ga je Andrej Plenković zamijenio HNS-om, a poslije se HDZ u Saboru mogao osloniti i na glasove iz Bandićeva kluba.


U IV. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju, HDZ-ova lista dobila je najviše glasova, 38,26 posto (60.380), znatno više nego drugoplasirana lista SDP-a i partnera (29,59 %, 46.694 glasova), ali je to u omjeru mandata značilo samo jedan više. Točnije, HDZ-ovoj je listi, koju je predvodio Miroslav Tuđman, pripalo šest mandata. a SDP-ovoj, na čelu s Domagojem Hajdukovićem, pet. Listi HDSSB-a i HKS-a pripao je jedan mandat s 9,84 posto glasova, kao i Mostovoj (8,45 %) i listi Živog zida i partnera (7,16 %). Svi ostali (a bilo je ukupno 17 lista u toj izbornoj jedinici) nisu bili blizu praga. Najviše preferencijalnih glasova osvojili su Tomislav Tolušić na pobjedničkoj listi i Ivan Vrdoljak na drugoplasiranoj. Prema broju listića, u toj je izbornoj jedinici glasovalo ukupno 161.090 birača, ili 53,86 posto. Ta će izborna jedinica biti zanimljiva i jer je to "domaća" izborna jedinica Miroslava Škore, koji je i na nedavnim predsjedničkim izborima u njoj osvojio mnogo glasova.


U V. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku i Virovitičko-podravsku županiju, tradicionalno je uvjerljivo slavio HDZ, sa 77.278 glasova (47,11 %) i toj je listi pripalo čak osam mandata. Slijedila je SDP-ova koalicija s 41.382 glasa (25,22 %) i četiri mandata te Most s 15.591 glasom (9,50 %) i jednim mandatom.

Jednaki broj mandata, jedan, sa znatno slabijim rezultatom (5,46 %) osvojila je lista Živog zida. U toj izbornoj jedinici imali smo 15 lista. S preferencijalnim je glasovima prednjačio sadašnji ministar financija Zdravko Marić (18.405), a treba napomenuti da je u Sabor kao posljednji na listi, ali s velikim brojem preferencijalnih glasova (9262) s HDZ-ove liste ušao i Stevo Culej. Na HDZ-ovoj listi na izborima 5. srpnja sigurno neće biti Ivana Penave, ali on se i na prošlim izborima, unatoč petoj poziciji na listi, nije istaknuo preferencijalnim glasovima - dobio ih je tada samo 4169. Ako su preferencije birača u ovom dijelu zemlje ostale jednake, HDZ za pobjedu u srpnju ne mora strahovati.

Na SDP-ovoj se listi u V. izbornoj jedinici 2016. istaknuo četvrti Predrag Matić, čijih je je 6559 glasova bilo blizu 6949, koliko je dobio prvi Zdravko Ronko. Koji neće opet nositi SDP-ovu listu jer je, nezadovoljan sadašnjim vodstvom stranke, pristupio Bandićevu klubu. Peta izborna jedinica ostaje zanimljiva jer će nepoznanica biti što nosi Škorin Domovinski pokret. Sudeći prema posljednjim anketama, on bi na državnoj razini mogao preuzeti ulogu Mosta, jer otprilike toliki postotak nosi danas.