LIPIK - Internetski kriminalci sve su maštovitiji, a razmišljanje "to se ne može dogoditi meni" ili jednostavno nerazmišljanje o prevarantima koštalo je puno novca direktora iz Lipika. Naime, u petak je 52-godišnji direktor tvrtke s područja Lipika Policijskoj upravi požeško-slavonskoj prijavio da je netko u razdoblju od 20. travnja do 11. svibnja ove godine hakirao mail adresu tvrtke s kojom posluju te proslijedio novi IBAN račun za uplatu novčanih sredstava za prethodno obavljene usluge. Na taj račun uplaćen je iznos veći od 200 tisuća kuna. Međutim, kasnije je otkriveno da tvrtka koja je trebala dobiti novac, taj novac nije dobila, pa policija traga za hakerom kojemu slijedi kaznena prijava zbog računalne prijevare.U Osječko-baranjskoj županiji prošle godine zabilježene su jedna prijevara i jedan pokušaj u kojemu su kriminalci pokušali izvući novac iz tvrtki. U Osijeku je 8. ožujka prošle godine djelatnica računovodstvene tvrtke zaprimila lažni mail s nalogom direktora tvrtke za isplatu novčanih sredstava. Djelatnica je bez izvršene provjere, preko platnog naloga, izvršila uplatu više stotina tisuća kuna na račun nepoznate tvrtke u Velikoj Britaniji. No djelatnica računovodstva tvrtke iz Đakova nije bila toliko naivna. Ona je 15. srpnja prošle godine dobila mail s nalogom direktora tvrtke za isplatu oko sto tisuća kuna na račun nepoznatog vlasnika u Velikoj Britaniji, međutim djelatnica je prvo provjerila ovaj mail s direktorom tvrtke i utvrdila kako je mail lažan.

Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce, a taktike koje koriste postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelji tvrtke do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu. Online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - novac i/ili bankovne podatke.

Kako navodi EUROPOL, tzv. direktorska prijevara događa se kada je zaposlenik koji je ovlašten za plaćanja prevaren tako da plati lažni račun ili provede neovlašteni prijenos s računa tvrtke. Prevarant zove ili šalje poruke predstavljajući se kao direktor ili član uprave tvrtke, a često se zahtjev odnosi na međunarodna plaćanja bankama izvan EU-a. Zaposlenik prebaci novac na račun prevaranta, koji se unaprijed dobro upozna s organizacijom tvrtke. Iz EUROPOL-a upozoravaju tvrtke da budu svjesne rizika te da budu oprezne sa svim zahtjevima za plaćanje. Svaka tvrtka treba uvesti postupak za provjeru legitimiteta zahtjeva za plaćanjem te provjeriti sve zahtjeve koji se čine da dolaze od vjerovnika, posebno ako, kao u slučaju iz Lipika, zatraže promjenu bankovnih podataka za buduća plaćanja.

- Nemojte koristiti detalje kontakta dobivene pismom, faksom ili e-poštom koji traže izmjenu, a kada je račun plaćen, obvezno treba o tome obavijestiti primatelja, i to tako da se navede naziv banke i posljednje četiri znamenke računa na koji je novac plaćen - navode iz EUROPOL-a.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018., društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik.

Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio cijelu organizaciju. Sandra Lacić