Više od polovine financijskih direktora očekuje da će COVID-19 kriza trajati između šest i dvanaest mjeseci dok njih 61 posto očekuje utjecaj na određene dijelove poslovanja, pokazali su to rezultati posljednjeg istraživanja koje je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY.

Istraživanje donosi uvid u izazove s kojima se susreću financijski direktori, planirane financijske aktivnosti te očekivani utjecaj COVID-a na strategiju, financijsko izvještavanje i druge aspekte poslovanja tvrtki u Hrvatskoj.


Uz ostale zanimljive podatke, istraživanje je pokazalo kako su dosadašnji ciljevi i planovi tvrtki stavljeni u drugi plan, a fokus preusmjeren na adresiranje novih izazova, pri čemu ključne postaju fleksibilnost i brzina prilagodbe novim okolnostima.

"COVID-19 donosi neizvjesnost i izazove svakom poslovanju, a posljedice na gospodarstva diljem svijeta već su prisutne. Hrvatska se ponovno suočava s golemim izazovom koji zahtijeva kontinuirano praćenje kako bi se odluke mogle donositi razumno, a posljedice krize minimizirati. Radi boljeg razumijevanja stavova i razmišljanja te dobivanja jasnije slike poslovanja u okolnostima COVID-a, proveli smo istraživanje među financijskim direktorima tvrtki koje posluju u Hrvatskoj", objašnjava Ivana Krajinović, mlađa partnerica u Odjelu revizije i voditeljica usluga financijsko-računovodstvenog savjetovanja u EY-u Hrvatska.


Na pitanje koliko dugo očekuju da će kriza izazvana COVID-om trajati, 55 posto ispitanika odgovara 6 - 12 mjeseci dok 38 posto njih na situaciju gleda nešto optimističnije i vjeruje da će kriza završiti unutar tri mjeseca. Kada su u pitanju negativne posljedice COVID-a na tržište kapitala, 54 posto financijskih direktora očekuje da će kriza na tržištu kapitala trajati od 12 do 24 mjeseca, a 30 posto njih kaže od šest do 12 mjeseci. Posljedice na hrvatsko gospodarstvo osjetit će se od jednu do dvije godine, smatra 46 posto ispitanika, odnosno od dvije do pet godina, vjeruje njih 43 posto. Na vrhu liste problema koje financijski direktori smatraju najvećima vezano uz COVID-19 nalazi se potencijalna recesija (82 posto), nakon čega slijedi financijski utjecaj, uključujući učinke na rezultate poslovanja, buduća razdoblja te likvidnost i kapitalne resurse (77 posto), a na trećem se mjestu nalazi smanjenje povjerenja potrošača. Na pitanje koliko su trenutno pogođeni krizom izazvanom COVID-om ispitanici u najvećem postotku odgovaraju kako očekuju utjecaj na određene dijelove poslovanja i detaljno ih prate (61 posto), a 30 posto njih očekuje znatan utjecaj na poslovanje, zbog čega su veoma zabrinuti. Nadalje, 73 posto ispitanika očekuje smanjenje prihoda i/ili dobiti kao posljedicu krize.


Kao rezultat koronakrize, direktori financija u idućim mjesecima očekuju povećanu potrebu za zaštitom radnika, što se odnosi na politike bolovanja (52 posto), potom očekuju promjene u strukturi zaposlenih zbog niske/usporene potrebe za radnicima (36 posto), a na trećem mjestu s 34 posto je otpuštanje radnika. Kada su u pitanju investicije, 64 posto ispitanika vjeruje da će investirati manje nego što je planirano, a 29 posto očekuje da će investirati prema planu. Zbog pandemije tvrtke su bile prisiljene preispitati svoje financijske aktivnosti, pa tako 82 posto njih razmatra rezanje troškova, nakon čega slijedi odgađanje, odnosno otkazivanje planiranih ulaganja (75 posto) i korištenje državnih mjera (73 posto). "Ciljevi i planovi koje su tvrtke imale prije krize sada su stavljeni u drugi plan jer je fokus na novim izazovima koje je kriza donijela. Samo one tvrtke koje će se najbrže prilagoditi novim uvjetima izvući će najbolje iz krize, a za mnoge će to značiti i promjenu poslovanja", zaključuje.