Kultura
ZAVIČAJNE IZLOŽBE GISKO-A

Zrcalni odraz lokalnoga kulturnoga blaga i znanja
Objavljeno 15. svibnja, 2020.
Svaka izložba priča priču o gradu i stanovnicima, o regiji tijekom povijesti

Od osnutka, 1949., do danas Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek mjesto je održavanja brojnih izložbi kojima upućuje korisnike na najvažnije dijelove svojih zbirki, nudi im mogućnost uvida u novu knjižničnu građu, promovira uporabu manje korištene građe te skreće pozornost na usluge koje nudi. Izložbenim se aktivnostima pokušava uputiti na dinamičnu strukturu Knjižnice, uljepšati njezine prostore te pridonijeti njezinu profiliranju i stvaranju imidža. Istodobno izložbene aktivnosti otvaraju vrata suradnje s drugim kulturnim i obrazovnim ustanovama te omogućavaju i korisnicima uključivanje u aktivnosti Knjižnice.


Priča o gradu

Posebna se pozornost u sklopu kulturno-animatorskih aktivnosti pridaje organiziranju velikih izložbi zavičajne tematike, mjesnoga ili pokrajinskog karaktera. Svaka od tih izložbi, pričajući priču o gradu i njegovim stanovnicima, o regiji tijekom njihove duge povijesti, prenosi svojim posjetiteljima mnoga znanja o prošlosti, a vezana uz mjesnu znanstvenu i kulturnu povijest.


Devedesetih je postavljeno nekoliko vrijednih izložbi zavičajne tematike: Jagoda Truhelka (1995.); Osječko izdavaštvo 1742.-1996. i Osječka crtačka škola (1996.); Povijest Osijeka (1997.).


Ulaskom u 21. stoljeće izložbena djelatnost u izvedbenom dijelu podignuta je na višu razinu, pri čemu važnu ulogu ima i uporaba suvremene računalne i tiskarske tehnologije. Konceptualno, sve su postavljene izložbe vertikalno-horizontalnoga karaktera, bogato opremljene tekstom, fotografijama i popratnom građom te kao takve kvalitetan kulturni proizvod i pokazatelj postojanja snažnoga kulturnoga nasljeđa i baštine.


Izložbenom aktivnošću početkom novoga tisućljeća dominiraju izložbe vezane uz knjižno kulturno blago pohranjeno u knjižnicama Franjevačkog i Kapucinskog samostana u Osijeku. Taj ciklus počinje izložbom Blago Knjižnice Franjevačkog samostana u Osijeku (2002.) i nastavlja se izložbama Knjige 16. stoljeća Franjevačkog samostana u Osijeku (u prigodi dolaska svetog oca, pape Ivana Pavla II. u Osijek 7. lipnja 2003.) i Blago knjižnice Kapucinskog samostana u Osijeku (2003.). Navedene su izložbe bile i poticaj organiziranju izložbe Ex libris KEZELE: izložba uz 400. obljetnicu prve hrvatske gramatike isusovca Bartola Kašića (2004.), izložbi knjiga iz zbirke zagrebačke obitelji Kezele, koja se bavi prikupljanjem starih hrvatskih i europskih knjiga i promicanjem hrvatske kulturne baštine. Tom je prigodom izložen i izbor knjiga slavonskih pisaca 18. i 19. stoljeća. Postavljeno je i nekoliko izložbi posvećenih znamenitim zavičajnicima - Strossmayeru i Franji Šeperu (2005.), Stanislavu Marijanoviću (2006.) i Milutinu Milankoviću (2008.)


Počevši s Mjesecom hrvatske knjige 2006. i izložbom Kroz osječke aleje do kemijskog panteona - osječki nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, koja je bila i spomen na 100. i 120. obljetnicu njihova rođenja, slijedile su izložbe kojima se prikazivala kulturna i znanstvena prošlost Osijeka i njegovih darovitih stanovnika. Izložba o slavonskim književnicama suvremenicama Marije Jurić Zagorke priređena je 2007. Na posterima su predstavljene Vilma Vukelić, I. B. Mažuranić, Zdenka Marković, Jagoda Brlić, Josipa Glembay, J. Truhelka. Cilj je bio uputiti na dio njihova stvaralaštva u kojem su darovitost, kreativnost i ženstvenost svake od njih, u vremenima u kojima je ženski književni izričaj teže nalazio put do čitatelja nego danas, najviše došle do izražaja. Izložena građa obuhvatila je djela, slikovnu i arhivsku građu iz fundusa Muzeja Slavonije, Državnog arhiva i GISKO-a. Tematskim ciklusom izložbi 6x10=60: povijest književnosti Osijeka i Slavonije u 6(0) slika GISKO je obilježio 60. obljetnicu svoga osnutka. Priča o razvoju pismenosti i književnom stvaralaštvu u Osijeku i Slavoniji od početaka do suvremenosti prikazana je izložbama: Književni iskoni: Od početaka pismenosti do Janusa Panonniusa, Svećenici, učitelji, književnici: književnost 17. i 18. stoljeća, Iliri iz Slavonije: književnost u doba Hrvatskog narodnog preporoda, Otvorenost, a ne posebnost: književnost Osijeka i Slavonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Između tri rata: književnost Osijeka i Slavonije od 1919. do 1991. i Suvremeni trenutak: književnost Osijeka i Slavonije na početku 21. stoljeća. Posljednja izložba iz toga ciklusa trajno je izložena na jednom od stubišta Knjižnice. Izložbama Osijek u riječi i slici (2011.) i Franjo Krežma: Osječanin pod čijim je prstima violina pjevala i plakala (2012.) prikazana je bogata arhitektonska, kulturna i glazbena prošlost Osijeka i njegovih darovitih stanovnika.


Prigodom 4. dana austrijske kulture u Osijeku 2013. nastala je izložba Austrijske knjižnice u inozemstvu = Österreich Bibliotheken im Ausland. Izložba je posredovanjem plakata prikazala sve austrijske knjižnice izvan granica Republike Austrije, države i gradove u kojima su smještene te povijest nastanka austrijskih knjižnica u inozemstvu. Time je GISKO, kao središnja knjižnica Austrijanaca u RH, dao potporu očuvanju, njegovanju i promicanju kulturnih i nacionalnih vrijednosti austrijske nacionalne manjine u Osijeku, Slavoniji, Hrvatskoj i šire.


Prilikom predstavljanja digitalne zbirke Književna baština R. F. Magjera u Mjesecu hrvatske knjige 2014. priređena je i izložba digitaliziranih izvornika i prateći edukativni plakati o projektu digitalizacije, životu i djelu R. F. Magjera i djelovanju Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku.


Dugogodišnji rad na organiziranju izložbi i popratnih kulturno-animatorskih aktivnosti zavičajne tematike objedinjen je 2016. programom Zavičajne priče, čiji je cilj bio promovirati zavičajnu zbirku, skrenuti pozornost i potaknuti zanimanje za naše sugrađane o kojima često vrlo malo znamo a koji su svojim radom zadužili sve nas i upisali Osijek i Slavoniju na kulturnu kartu Hrvatske.

Osječki Andersen

Iste godine u Mjesecu hrvatske knjige organizirana je izložba Na ljubičastom planetu Ante Gardaša, koja tiskanim plakatima govori o životnom i stvaralačkom putu jednoga od najvećih književnika za djecu Hrvatske, od početaka do smrti, književnika kojega se nazivalo i osječkim Andersenom. Izložena su mnogobrojna izdanja koja posjeduje Knjižnica te dio dokumenata iz ostavštine koju je ustupila obitelj.


Zavičajne priče nastavile su se i 2017. izložbom Odnekud dolaze sanjari: književno djelo Stjepana Tomaša. Tom su prigodom izložena književnikova djela koja posjeduje GISKO, kao i knjige, članci, fotografije i književne nagrade koje je ustupio sâm autor.

Kulturna baština pohranjena u knjižnicama izvorištem je informacija i znanja, a pretočena u velike tematske izložbe približena je krajnjem korisniku i građaninu na pregledan i pristupačan način te kao takva postaje kvalitetan kulturni i turistički proizvod, dostupan svima. U društvenoj komunikaciji sve veću ulogu imaju novi mediji, koji su se posljednjih desetljeća 20. st. pridružili tradicionalnim masovnim medijima i omogućili razvoj u komuniciranju. Digitalizacija je u kratkom vremenu postala globalni "trend".

Piše: Svjetlana MOKRIŠ
GISKO se priklonio modelu novog vremena, brojni sadržaji vezani uz zavičajne izložbe dostupni i virtualno
Izložbe različitih lokalnih autora
Izložba u ciklusu Zavičajne priče 2018. bila je posvećena HNK-u u Osijeku i pojedincima - intendantima, ravnateljima Opere i Drame, redateljima, glumcima i urednicima kazališnih izdanja, koji su svoj rad ugradili u njegovo postojanje i djelovanje, i razvoj kazališnog života u Osijeku. Osim organiziranjem velikih tematskih izložbi Knjižnica nastoji lokalnu kulturnu baštinu promovirati i različitim umjetničkim izložbama lokalnih autora. Suradnja Knjižnice i lokalne zajednice iznimno je važna, kako za pokretanje potencijala zajednice tako i za prepoznavanje uloge Knjižnice kao jednog od kulturnih središta grada. Projekt Mala galerija GISKO - izložbeni prostor posvećen umjetnosti pokrenut je s namjerom da Knjižnicu učini jednom od referentnih točaka kulturne ponude grada. Izlagali su, ali i u kreiranju postava sudjelovali mnogi sugrađani, afirmirani umjetnici te umjetnici amateri i udruge.
Možda ste propustili...