Ovo nije povratak u normalan život, nego suživot s koronavirusom, ukratko bi se moglo opisati zdravstvene, ekonomske, restriktivne, relaksirajuće, ali i sve druge mjere koje donose vlade svjetskih država. A jedno je od važnijih pitanja kako ćemo se ipak i kada vratiti normalnom životu na najbolji mogući način poslije pandemije. Naime, niz zemalja već je poduzeo prve korake prema ublažavanju ograničenja i "normali" za koju još nitko ne zna datum, no gotovo svi se bar nadaju da će to biti već u lipnju. Ali kad god krenuo "dan poslije", odnosno razdoblje nakon "prvog vala korone", prilagodba će biti teška. Jer nitko ne zna ni što slijedi ni kako bi mogao izgledati život nakon korone. Osim da nećemo tako skoro moći živjeti kako smo živjeli prije. A jedino što može osigurati pobjedu je cjepivo!

U međuvremenu na snazi je popuštanje mjera opreza zbog više razloga, prije svega ekonomskih, no to ne znači da treba doći i do opuštanja u svakodnevnici s još uvijek agresivnim virusom. Distanca, higijena i zaštitne mjere ostat će pravilo i mjerilo svakodnevnog života. Zapravo suživota jer korona je i dalje prijetnja. Bez obzira na to što svijet polako počinje dug, težak i riskantan proces - izlazak iz dvomjesečne karantene, iako je pitanja bez odgovora još uvijek puno.

Europski kontinent platio je najteži danak bolesti, zabilježivši gotovo dvije trećine mrtvih od ukupno umrlih u svijetu. Smatrajući da je koronavirus "pod kontrolom", Njemačka i Norveška prve su započele postupan izlazak iz izolacije i restrikcija, nestrpljive ponovno pokrenuti gospodarstvo. Ali situacija je i dalje "delikatna", upozorila je i njemačka kancelarka Angela Merkel. Plan koji provodi Njemačka, gospodarski zamašnjak Staroga kontinenta, pažljivo se prati u cijeloj Europi. Izazov je golem: treba obuzdati i nestrpljivost građana zatvorenih u njihovim domovima, čak rizike od socijalne eksplozije te istodobno spriječiti moguće ponovno širenje virusa. Njemački potez i ne čudi jer već prošloga tjedna diljem zemlje održani su prosvjedi protiv rigoroznih mjera kojih je Nijemcima dosta. Iz dana u dan stanje se pogoršava i u Velikoj Britaniji te Rusiji, koja postaje novim žarištem. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, uz Italiju i Španjolsku, jedne od najpogođenijih europskih zemalja, također naglašava da skori kraj karantene nije povratak u normalu: "Imat ćemo oporavak koji će trebati reorganizirati", izjavio je.

Jer, prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pandemija je daleko od obuzdane na planetarnoj razini, posebice imajući u vidu brojke koje su "konstantne ili rastu". I u SAD-u, gdje predsjednik Donald Trump zagovara brzo pokretanje gospodarstva, mnogi smatraju da opreza nikad dovoljno i da će nastavak pada snažne koronakrize koja je pogodila i najjaču ekonomiju svijeta ovisiti prije svega o onome što budu činili. Prema predviđanjima, zbog ukidanja mjera u SAD-u se očekuje gotovo dvostruko više umrlih. U Kini, pak, odakle je 11. prosinca 2019. epidemija i krenula, točnije iz grada Wuhana, smatraju da je ona očito obuzdana nakon potpune karantene. Aktivnosti su posljednjih dana postupno nastavljene, što komunistički režim slavi kao svoju "pobjedu", iako se sve glasnije priča o drugom valu koronavirusa u pokrajini na sjeveroistoku Kine.

Pitanje je i što će se dogoditi kada se jednom, makar privremeno, oslobodimo virusa. Scenarija ne nedostaje, od crnog, fašizmu bliskog svijeta budućnosti kojim će dominirati Kina, kakav naziru Mat Burrows i Peter Engelke, autorski dvojac bivših obavještajaca iz Atlantic Councila koji pišu za portal Politico, do blistavog, na zapadnom demokratskom modelu izgrađenog novog, popravljenog svijeta, života bez korone ili suživota s koronom.

Gdje je u tom kontekstu Hrvatska, čija je vlada također opreznim korakom započela proces pokretanja gospodarstva. Kao nikad dosad Hrvatska ovisi o ritmu oporavka u EU-u i drugim zemljama partnerima. Analitičari MMF-a i Svjetske banke hrvatsku budućnost, unatoč svojoj uobičajenoj analitičkoj strogosti, vide malo boljom od nekih domaćih analitičara. Hrvatska će ekonomija i u njihovim scenarijima, naravno, pasti - šest ili devet posto, a u slučaju jesenskog povratka virusa možda i deset posto, ali zahvaljujući tome što je ekonomski tim vlade tijekom protekle četiri godine odradio važan posao sređivanja državnih financija i stavljanja duga pod kontrolu, Hrvatska bi se mogla oporaviti relativno brzo, u svakom slučaju znatno brže nego od posljedica velike recesije 2008. koju je domaća ekonomija dočekala nespremna. MMF Hrvatskoj već u 2021. predviđa rast od 4,9 posto.

Ministar financija Zdravko Marić smatra da će biti teško, nije pristaša brzog "V" (dolje-gore) modela oporavka, ali iz mjera koje Vlada poduzima vidljivo je da se nada rješenju koje bi zemlju postupno, a ipak u relativno kratkom roku, vratilo na održivost. Pomaže mu i činjenica da premijer Andrej Plenković pred njega ne postavlja neispunjive financijske zahtjeve. Vlada predviđa pad BDP-a u ovoj godini od 9,4 posto i proračunski manjak od 25 milijardi kuna. Prognoza je i da ćemo se već sljedeće godine oporavljati po stopi od 6,1 posto, a donesen je i Nacionalni program reformi. No, ovo je najveći pad BDP-a od rata, pa je pitanje je li ova procjena pesimistična ili optimistična? Neki smatraju da će taj pad biti i još veći, posebno ako nam turizam padne i do 80 %. Pitanje je i je li projekcija rađena pod pretpostavkom da se virus neće vratiti na jesen i da nećemo morati ponovno zatvoriti sve i ponovno ugasiti gospodarstvo, na što Marić odgovara. "Nitko to ne može predvidjeti, pa tako ni mi. Ali jest, rađena je pod tom pretpostavkom. Idemo korak po korak, radimo već na valu novih ušteda, a jasno je i da će ići novi rebalans. Ipak ne dolazi u obzir da se investicije, poglavito one iz europskih fondova, dodatno otkazuju. U isto vrijeme ta racionalizacija neće biti dovoljna. Naravno da će biti potrebno posegnuti za zaduživanjem", oprezan je u prognozama ministar. Poduzetnik Branko Roglić na to odgovara: "Siguran sam da krivulja neće biti u obliku slova "V". Oporavak će trajati deset godina..." U HUP-u pak smatraju da su potrebne ozbiljnije i drastičnije mjere od onih koje su predstavljene u Nacionalnom planu reformi, a i u dijelu oporbe o "danu poslije sutra" također kažu da nas, ako jače ne pokrenemo gospodarstvo, čekaju i veći problemi od virusa".

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog kriznog stožera civilne zaštite, kaže: "Vjerujem da će tijekom ljeta situacija biti bolja jer je riječ o kapljičnoj infekciji. No do ljeta nećemo steći kolektivni imunitet. Ako virus ostane isti kakav jest, nastavit će se to prokuživanje i trebat će još jedna sezona da se zaustavi širenje infekcije. Može se očekivati da ćemo se s koronavirusom boriti do proljeća 2021.", rekao je Capak, aludiravši kako bi bilo pogubno zaključiti da ćemo se samo ulaskom u vruće ljetne mjesece riješiti korone.

U ovoj situaciji puno toga ovisi i o pronalaženju cjepiva. Iako Trump tvrdi da će SAD cjepivo imati do kraja godine, o samom virusu epidemiolog s Harvarda, Marc Lipsitch, kazao je, nimalo optimistično, da je njegov stav da se, u konačnici, bolest neće moći obuzdati. Američki znanstvenici složili su se da će, ako ovdje nije riječ o posve bizarnoj abnormalnosti, i prevencija širenja COVID-19 biti pravi izazov. Isto tako zabrinuti su zbog pada mjera jer navodno novi koronavirus širit će se bar još 18 mjeseci do dvije godine, dok se 60 do 70 posto populacije ne zarazi. Prema njima, i varijanta da se virus ne može obuzdati - i da će ostati s nama zauvijek u svojevrsnom suživotu - sada se čini izglednijom od pronalaženja cjepiva, A navodno je otkriven i novi soj COVID-19, koji je, čini se, puno zarazniji od "originala".

Ali čak i ako se realiziraju predviđanja o razvoju cjepiva, proći će dodatno vrijeme da se ono proizvede i distribuira. "Ako čekamo cjepivo da nas spasi, onda smo u problemu", kaže i Jason Schwartz, asistent na Školi javnog zdravlja na Yaleu, koji se posebno bavi cjepivima. Čak i u najboljem slučaju, kako navodi, cjepivo će biti proizvedeno prekasno da suzbije zarazu koja je već krenula. Ipak, ono će se pojaviti prije ili poslije, a od pitanja tko će mu prvi imati pristup teško je pobjeći, odnosno od toga hoće li prvo biti rezervirano samo za bogate?

Dotad mjere sigurnosti će biti potrebne, čak i uz pomoć aplikacija za praćenje pandemije, ali zabrana putovanja, ograđivanje država i gradova te gomilanje namirnica u domovima nisu realistična rješenja za pandemiju koja može potrajati godinama. Jer, iako smo u 21. stoljeću te se stalno hvali napredak tehnologije, borba protiv koronavirusa nije se puno promijenila u odnosu prema onoj nekoliko stoljeća unatrag jer se za sada bolest najbolje sprječava kao u 19. stoljeću - izolacijom i karantenama. A to, znamo iz povijesti, osim dobrih, uključuje i one ružne.