Magazin
GLAGOLJAŠKA KOLONIJA

Održivi turizam: Hrvatske kreativne ideje
Objavljeno 9. svibnja, 2020.
ZAPISI IZ PLOMINA: PROJEKT BERNAYS STUDENATA POBIJEDIO NA OSJEČKOM MILENIJSKOM NATJECANJU

Najpotpunije, zatvorene i homogene glagoljaške ambijente predstavljali su naši ladanjski gradovi u kojima su bili koncentrirani ljudi i ustanove - težački gradovi, urbanizirani agrar, gradovi oblikom, a sela sadržajem. U tim starim komunama po Vinodolu, Kvarneru i u Istri, glagoljica nije bila samo crkveno liturgijsko pismo, nego i pismo administracije u dnevnoj uporabi ruralnih kaptola, bratovština i komunalnih uprava.

Glagoljski natpisi ugrađivali su se na pročelja, ili klesali na nadvratnicima, pisali su se kistom na dovršenim freskama i na oltarnim slikama, urezivali bi se na reljefima i na tek nabavljenoj crkvenoj zlatnini i srebrnini, na kaležima i na posudama za sveta ulja. Za bolje razumijevanje glagoljice umnogome je zaslužan i Branko Fučić, koji se kao povjesničar umjetnosti i terenski istraživač bavio srednjim vijekom. U svom znanstveno-istraživačkom radu prošao je čitav glagoljaški prostor: Istru, Hrvatsko primorje, Kvarnersko otočje te područje Zadra i Like. Rezultati do kojih je došao su tisuću glagoljskih natpisa i grafita. Najstariji su natpisi iz 11. i 12. stoljeća: Bašćanska ploča, Plominski natpis, Valunska ploča, Grdoselski ulomak.

REAKTUALIZACIJA
Inspiracija za razvoj projekta Glagoljaška kolonija nastala je tijekom terenske nastave studenata turizma Edward Bernays prilikom posjeta jednom takvom, upravo povijesnom zapuštenom prostoru, starom gradu Plominu, u lipnju 2019.godine. Tim studenata treće godine, u okviru kolegija "Prirodna i kulturna baština", pod mentorstvom profesorice dr. sc. Romane Lekić, pročelnicom Odjela za turizam, iskazao je vlastitu maštovitost, kreativnost i inovativnost, osobine koje su kod nas u Hrvatskoj obično podcijenjene i nedovoljno realizirane. Drugim riječima, mladi je Bernays tim pokazao kako se u cijeli proces uključuje maštovitost kao obilježje ljudske inteligencije te kako inovativnost zaključuje proces uporabom kritičke prosudbe u primjeni neke ideje. Beranys tim je tako izgradnjom samopouzdanja ukorijenjenog u dubokom poštovanju vlastite kulture u projekt uključio i aktivnosti priznanja i poštivanja kulture drugih, što je bitno za razvoj turizma i izgradnju imidža Istre, ali i šire, a i Hrvatske kao turističke destinacije.

Za pripremu projekta trebalo je odraditi terensko istraživanje, istraživanje literature i benchmark analizu s Grožnjanom, koji je umjetnička kolonija, a upravo je lokalna Udruga Talijana pokrenula ideju za oživljavanje starog napuštenog grada. Kroz multiplatformsko pripovijedanje, odnosno multimedijski storytelling, studenti Bernaysa predložili su da se gostima/turistima priča o glagoljici prezentira diljem raznih medija, tako da cijela destinacija stari grad Plomin, i šire, može kalibrirati svoje poruke i razviti lojalnost brendu u brojnim kontekstima.

Iskorištavanjem univerzalnih simbola ispričanih kroz pjesmu i priču dočaravaju se slike koje stvaraju relikvije. Posebice kroz povezanost sa staroslavenskom mitologijom. Koristeći svečane protokole, mjesta, simbole, prakse i artefakte, priča o glagoljici može se na taj način prenijeti preko najširih mogućih raspona prostorne i vremenske stvarnosti.

Održivost projekta moguća je na način da Glagoljaška kolonija kroz animaciju i interpretaciju postaje medijator između kultura i pretvara se u prostor međukulturalnog dijaloga, a naša dijaspora i Matica iseljenika, kao partneri u projektu, dodatno omogućuju održivost. To konkretno znači da se svaka kuća uređuje, imenuje se glagoljaškim slovima i razvija svoju priču, ovisno o Hrvatskoj bratskoj zajednici koja ju može uzeti u dugoročni najam - tako se razvija oblik geneološkog turizma.

Studenti su istaknuli da je za ovakav projekt nužno organizirati edukaciju i trening turističkih vodiča i animatora. To omogućuje razmjenu priča i informacija među posjetiteljima te je na taj način nematerijalna baština iskorištena kao sredstvo koje će promovirati poštovanje drugih kultura i stimulirati dijalog među njima. To je ujedno bila, i još uvijek jest, i prilika da se predstave i druge kulture, primjerice Hrvatske bratske zajednice iz Australije i Novog Zelanda mogu predstaviti i ugostiti kulture Maora i Aboridžina, a one Hrvatske bratske zajednice iz Kanade i iz SAD-a mogu predstaviti i ugostiti kulturu domicilnih starosjeditelja na američkom tlu - Indijanaca.

U sadržaj projekta Bernays studenti su uključili i suvenirnicu kao turističku atrakciju, različite performanse i radionice za kreativno pisanje, kuhanje, likovne i dramske radionice, prezentacije glagoljaškog pjevanja, brošure na više jezika, online i offline, ograde kao turističke atrakcije na vidikovcu s pogledom na Kvarnerski zaljev s multimedijskim simbolima glagoljice koji će se mijenjati ovisno o godišnjim dobima i kalendaru. Sve skupa je i prilika za uključivanje mladih dizajnera u projekt, posebna u postavljanju rasvjete kako bi se glagoljica što atraktivnije vizualno prezentirala.

Interesantna je također i ljubavna priča koju su studenti predložili - inspirirana nedovršenim natpisom i likom boga Silvana iz praslavenske mitologije. Priča o glagoljaškom zapisu omogućuje interakciju lokalnog stanovništva i turista kroz proces dekonstrukcije koji se može organizirati kao radionica, performans, ili slično događanje. To događanje može se ponavljati primjerice jednom tjedno i organizirati se na način da dio bude u obliku tematske ture, a dio u zatvorenom/otvorenom prostoru. Prilika je to i za edukacijski turizam i za bolje upoznavanje s praslavenskom mitologijom i mitskim trokutima koji imaju uporište u toponimima i usmenoj predaji kroz pjesme, običaje i rituale koji su prisutni i danas. Primjer je to kako se glagoljicom može komunicirati (u prostoru) te potvrda da se glagoljica uspješno može implementirati i u struke koje nisu jezikoslovne.

ŽIVOTNE PRIČE
Studenti Bernaysa dali su također primjer kako izgubljeni dijelovi hrvatskog identiteta izgrađuju nove kulturne i kreativne proizvode. Tako promatrani kulturni identitet znatno je širi od granica jedne sredine i mogući je način za bolje turističko pozicioniranje. Na taj način vraća se simbolika mitskoga prostora i oživljava "duh" glagoljice. Ukupno uzevši, ovom pričom studenti Bernaysa željeli su zainteresirati, educirati i emotivno vezati goste uz destinaciju upravo kroz dekonstrukciju, gdje se objašnjava neobjašnjeni nastanak Plominskog natpisa, a da bi sve to bilo još uzbudljivije, ubačena je spomenuta priča mladog para i zabranjene ljubavi.

Ovaj projekt primjer je sukreativne ekocentrične ekonomije (autori Sharmer i Kaufer; 2016), koja uključuje kontinuirano ulaganje novca iz financijskog sektora u nefinancijske oblike stvaranja kapitala, tj. u prirodni, ljudski, društveni i kulturno-kreativni kapital (posebno tražen u turizmu). Ovakav oblik ekonomije prati i novi val tehnologije usredotočen na ljude i život, jer će biti organiziran na temelju osnaživanja individualnog i kolektivnog ljudskog iskustva (socijalno i obiteljsko poduzetništvo). Za Hrvatsku to znači mogućost da se krene izvan teorije samo ekonomskog rasta, otvarajući put za alternativne poglede na to kako pojedinci, ili grupe, rade na unaprjeđenju sebe kao aktivnih činitelja, unoseći duhovnu dimenziju koja im omogućuje osobni rast i razvoj.

Dodatna vrijednost je i u tome da su ovim projektom obuhvaćeni gotovo svi segmenti koji su kroz projekt organski povezani kao dinamičan i otvoren proces u kome sudjeluje lokalna zajednica, dionici u turizmu i kulturi te gosti/turisti. Pritom su obuhvaćeni brojni sektori - muzeji, knjižnice, baština, glazba i izvedbene umjetnosti, dizajn, fotografija, zanati - umjetnički i tradicijski, arhitektura, izdavaštvo, elektronički mediji, marketing-oglašavanje...

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Širenje područja turizma
Većina turističkih destinacija u Hrvatskoj pod iznimnim je utjecajem globalne turističke kulture koja svojim standardiziranim proizvodima zamjenjuje tradicionalne lokalne izraze i tako umanjuje posebnost i diferencijaciju turističke destinacije. Kroz projekt Glagoljaška kolonija na primjeru starog grada Plomina pokazano je kako se može revitalizirati stari napušteni grad i bogata glagoljaška baština. Atrakcijska osnova za pokretanje ovog zahtjevnog projekta zahtijevala je i terenski i istraživački rad. Inspiracija je krenula od Plominskog natpisa, kamenog reljefa na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu iz 11. stoljeća. Na reljefu je uklesan muški lik, a iznad njega glagoljski natpis u dva retka. Reljef je prikaz ilirsko-rimskog božanstva zvanoga Silvan, koji je bio poganski zaštitnik šuma, žita, voćaka, trava, svekolikog raslinja i svekolike faune (Fučić, B., TerraIncognita, Zagreb, 1997., str. 108.). Sadržaj Plominskog natpisa je “ovo je napisao...”, no ostatak se ne vidi, jer je ploča s desne strane odlomljena. Ta nedovršena rečenica potaknula je studente na kreativnost i predlaganje cijelog niza održivih sadržaja koji bi mogli pomoći u revitalizaciji starog grada. Suradnja s Maticom iseljenika daje priliku za uključivanje naše dijaspore, pa se otvorila mogućnost da se napuštene kuće obnove na način da naše hrvatske bratske zajednice i manjine dobiju na korištenje te kuće, urede ih u duhu glagoljice poštujući konzervatorska pravila i nove trendove storytellinga i ekonomije doživljaja. To bi bila prilika i za uključivanje mladih dizajnera, umjetnika, lokalne zajednice, povezivanje i s drugim destinacijama u Hrvatskoj gdje je glagoljica važna osnova. Tako je došlo i do suradnje s Udrugom baštinica iz Otočca, koja izrađuje suvenire - glagoljačiće. Kroz benchmark analizu s Grožnjanom studenti su vidjeli prednosti i dobre načine kako je od napuštenog Grožnjana nastala međunarodno poznata umjetnička kolonija, a sve kroz inicijativu talijanske manjinske udruge. Tzv. kružna kreativnost omogućila je studentima da povežu različite podoblike kulturnog turizma i stvore uvjete za otvoreni sustav razvoja kreativnog turizma kroz performanse, ples, glagoljaško pjevanje, ali i priliku za razvoj gastroturizma, etnoturizma, ekoturizma, geneološkog turizma, književnog turizma, i slično.
Osječko Milenijsko natjecanje
Glagoljica je 2014. godine proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske, a od 2019. godine 22. veljače proslavlja se kao Dan hrvatske glagoljice. Glagoljica je jedna od temeljnih oznaka hrvatskoga kulturnog identiteta, u svojoj uglatoj inačici (ali i kulturnih identiteta drugih slavenskih naroda), te time posjeduje kulturni, gospodarski, turistički i izvozni potencijal. Ekonomski fakultet u Osijeku 23. travnja 2020. godine organizirao je Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije, koje je ujedno bilo nacionalnoga i međunarodnog karaktera za srednjoškolce i studente. Sudionici Milenijskog natjecanja bili su pozvani ponuditi rješenje kroz jedan ili više sektora kreativne industrije koje odgovara na pitanje: kako OSvajati glagoljicom u novom mileniju? Bitno je istaknuti da je Organizacijski odbor okupio ugledna inozemna i domaća imena osječkog Sveučilišta, iz država bližega okruženja (Slovenija, Srbija) te iz Sjedinjenih Američkih Država.
Pobjednici iz Bernaysa
Studenti treće godine studija “Menadžment i marketing turističke destinacije” na Bernaysu Petra Krajačić, Nika Medvid, Franka Pasanaec i Tvrtko Jurić, pod mentorskim vođenjem pročelnice i profesorice Odjela za turizam dr. sc. Romane Lekić, prijavili su se na 2. Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije, koje tradicionalno organizira Ekonomski fakultet u Osijeku, na kojem su pobijedili u kategoriji Kreativni planet, u sklopu Kreativne riznice. Krovna tema ovogodišnjeg natjecanja bila je glagoljica, a Bernaysov tim prijavio je projekt pod nazivom “Glagoljaška kolonija”. S obzirom na nove okolnosti nastale pojavom bolesti COVID-19, bile su prilagođene natjecateljske kategorije, kao i provođenje natjecanja koje se za sve kategorije održavalo na daljinu.
Povezani sektori
Što se tiče razvrstavanja unutar sektora prema Hrvatskom klasteru konkurentnosti, kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj (Projektna studija iz 2015. Ekonomskog fakulteta u Zagrebu), ovim projektom obuhvaćeni su segmenti gotovo svih sektora te projektom organski povezani kao dinamičan i otvoren proces u kome sudjeluje lokalna zajednica, dionici u turizmu i kulturi te gosti/turisti. Projektom su obuhvaćeni sljedeći sektori: muzeji, knjižnice, baština; Umjetnost; Glazba i izvedbene umjetnosti; Dizajn; Fotografija; zanati - umjetnički i tradicijski; Arhitektura; Elektronički mediji te Izdavaštvo i oglašavanje.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana