Novi koronavirus, čini se, izaziva iznenadne moždane udare u mlađih osoba, u 30-im i 40-im godinama, koje ne pate od većih zdravstvenih tegoba.

Zdravstveni stručnjaci navode i kako je sve više dokaza da je zaraza novim virusom povezana s pojačanim i neuobičajenim stvaranjem ugrušaka, što bi za posljedicu moglo imati moždane udare. Tim dr. Thomasa Oxleya, neurokirurga iz bolnice Mount Sinai u New Yorku, opisao je pet slučajeva takvih moždanih udara. Svi su bili mlađi od 50 i svi su imali ili blage ili nikakve simptome bolesti koju prouzročuje koronavirus."Čini se da virus izaziva pojačano zgrušavanje u velikim arterijama, što vodi do teških moždanih udara", kazao je Oxley za CNN.


"Naša analiza pokazala je sedmerostruko povećanje učestalosti iznenadnog moždanog udara u mlađih pacijenata u protekla dva tjedna. Većina tih pacijenata nije imala drugih zdravstvenih tegoba i boravila je u svojim kućama, s blagim simptomima COVID-19, a u dva slučaja nije bilo simptoma", dodao je.Neuobičajeno je da mlađe osobe dožive moždani udar, posebno u većim krvnim žilama mozga.


"Usporedbe radi, u proteklih 12 mjeseci Mount Sinai liječio je tijekom svaka dva tjedna prosječno 0,73 bolesnika mlađa od 50 godina s moždanim udarom koji je posljedica začepljenja velike krvne žile", napisao je tim u radu koji će biti objavljen u časopisu New England Journal of Medicine.


Kad je izvor moždanog udara u velikoj krvnoj žili u mozgu, posljedice su teške ako se ugrušak odmah ne ukloni. Moždane stanice koje se nalaze iza mjesta na kojemu je ugrušak zaustavio cirkulaciju propadaju i što duže traje blokada krvne žile ugruškom, to je veće oštećenje moždanog tkiva. Brzo je liječenje presudno. Oxley ističe da ljudi moraju obratiti pozornost na simptome koronavirusa i ne smiju oklijevati zvati hitnu pomoć ako imaju ikakve simptome koji upućuju na moždani udar.


On ističe da zbog tri simptoma - slabosti u jednoj ruci, "obješene" polovine lica i teškoća s izgovorom, ljudi moraju nazvati hitnu pomoć i pritom ne oklijevati to učiniti.I istraživanje u Nizozemskoj otkrilo je "iznimno visoku" stopu stvaranja ugrušaka u oboljelih od COVID-a na jedinicama intenzivnog liječenja. Stručnjaci u ovom trenutku ne znaju zašto oboljeli s koronavirusom imaju predispoziciju za stvaranje ugrušaka. Dr. Michelle Gong, voditeljica odjela intenzivnog liječenja u medicinskom centru Montefiore u New Yorku, kaže kako sve bolesnike s COVID-om preventivno tretiraju niskim dozama lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi.

Mirovanje na jedinici intenzivnog liječenja samo po sebi može pogodovati stvaranju ugrušaka kod svakog pacijenta.


Liječnici ipak imaju dojam da je rizik stvaranja ugrušaka u oboljelih od COVID-19 čak i veći nego kod drugih bolesnika na odjelima intenzivne njege.


Nizozemsko istraživanje na 184 pacijenta oboljela od COVID-19 na intenzivnom odjelu kod kojih se razvila upala pluća pokazalo je da je njih više od 20 posto imalo probleme sa zgrušavanjem krvi. Kao moguće razloge učestalijeg stvaranja ugrušaka kod oboljelih od COVID-19 kardiolog Behnood Bikdeli iz medicinskog centra Irving Sveučilišta Columbia navodi tri. Radi se o pacijentima koji boluju od drugih bolesti kod kojih je i inače povećan rizik stvaranja ugrušaka, poput dijabetesa, srčanih bolesti ili povišenog krvnog tlaka. Drugi je mogući razlog pojava tzv. citokinske oluje kod nekih. Ta oluja znači pretjeranu reakciju imunosnog sustava, koji se okrene protiv vlastitog organzma, i koju također prati veći rizik od stvaranja ugrušaka. Treći bi mogao biti neka od karakteristika samog koronavirusa, koji izaziva stvaranje ugrušaka.