Proljeće je u punom zamahu, dani sve duži i ljepši, što je dakako mnoge izmamilo na otvoreno i u vrtove. Ali ipak još uvijek nije vrijeme za neke radove u povrtnjaku. Naime, ne možemo sijati niti saditi sve ono povrće koje smo planirali. Vrijeme je još varljivo, jutra su dosta hladna i tlo je još relativno hladno. Osim toga, u ovo doba godine moguće su česte proljetne kiše koje mogu dosta nabiti zemlju. Stoga za neke radove u povrtnjaku ipak pričekajte dok se tlo ne zagrije. Često one biljke koje su poslije posađene u toplo tlo bolje napreduju i bolje narastu od biljaka posađenih prerano u hladno tlo. Presadnicama, rasadi, sadnicama posađenim u hladno tlo treba mnogo više vremena da se ukorijene, a često u prehladnom i premokrom tlu rasada jednostavno prestane rasti.

Evo nekoliko osnovnih pravila, ili bolje reći uputa za povrtlare početnike kojih se treba pridržavati prilikom premještanja mladih biljaka, odnosno sadnje presadnica, rasade sadnica:


- Prilikom vađenja i premještanja korijenje, naravno, proživljava ‘šok‘.


- Vodite brigu o tome da postoje i biljke, povrće, koje se mora duboko posaditi, primjerice poriluk, kupusnjače i rajčice, dok se druge, primjerice salata, celer i luk, sade plitko.


- Ruka je najraznovrsnija i najosjetljivija ‘radna sprava‘ vrtlara! Nakon presađivanja lagano rukama pritisnite zemlju te oprezno zalijte.


- Za presađivanje su povoljni dani kad je nebo oblačno, a zemlja vlažna. Nemojte biljkama nikad priuštiti promjenu staništa uz vrućinu i sunčevu svjetlost.


- Presadnice uzgojene u zatvorenom prostoru tijekom jednog tjedna pred presađivanje premještajte za dana van i preko noći opet vraćajte unutra kako bi se aklimatizirale prije nego što ih posadite na gredicu na otvorenom.


- Izbjegavajte saditi na otvorenome za ekstremnih vremenskih prilika. Prevelika vrućina, hladnoća ili vjetar, previše suho ili mokro tlo usporit će im rast. Pričekajte dan ili dva dok se uvjeti ne poboljšaju.


- Nije grijeh kupiti presadnice, rasadu i sadnice povrća. Ako nemate dovoljno vremena, zakasnili ste sa sijanjem ili jednostavno nemate potrebnu opremu, kao što je grijano klijalište, pa i ono na prozorskoj dasci, ili plastenik u kojemu nema utjecaja mraza i koji je propisno zagrijan, možete otići u kupnju. Nemojte da vas obeshrabre ljudi koji govore da uvijek sve treba učiniti ‘kako treba‘ jer uz pomoć prečica možete biti jednako uspješni.


Nakon dugog razdoblja uzgoja presadnica u zatvorenom, nekih čak još od veljače, neiskusni povrtlari u posljednjim su danima travnja jako nestrpljivi. Nažalost, postoji mogućnost mraza i polovinom svibnja, a to su tzv. zamrznuti sveci, datumski od 12. do 15. svibnja.


Gredica za rajčice i paprike trebaju biti dobro pripremljene ili pomalčirane. Osnovna razlika između pomalčirane i nepomalčirane površine je u tome da se neprekrivena zemlja brzo posuši i stvrdne, a ispod sloja sijena ili slame zemlja će ostati vlažna i rahla. Rupe iskopajte što dublje možete, a ako je sušnije, obvezno zalijte prije sadnje. Ovo je čak važnije od zalijevanja poslije po površini – da korijenje ima dovoljno vlage i u dubljim slojevima zemlje. S naknadnim zalijevanjem po površini nećete moći tako dobro zalijevati.


Nakon zalijevanja na dno rupe možete dodati malo gnojiva, bilo da je riječ o šaci komposta ili šaci glistinca… Rajčice su veliki potrošači gnojiva i dobro će im doći za daljnji rast.


Idealno vrijeme za salate je proljeće ili jesen, tako da nakon proljetne sjetve i sadnje planirajte sjetvu i sadnju salate i za jesen.


Pri polaganju krumpira u zemlju, pazite da je klica usmjerena prema gore. Postavite ih u razmaku od 30-ak cm i lagano na njih nagrnite zemlju. Ni slučajno ju nemojte grubo nabijati jer biste mogli polomiti osjetljive klice. Nakon tjedan dana možete slobodno na humak nagrnuti još zemlje, a za tri tjedna biljke će već biti visine oko 30 cm i stoga možete podići humak za još otprilike 2-3 cm.