Jasno je kako se borba protiv širenja zaraze izazvane koronavirusom u Hrvatskoj paralelno odvija u dva smjera. Prvi je onaj javnozdravstveni, o čemu s javnošću svakodnevno komunicira Nacionalni stožer civilne zaštite. Drugu bitku vodi Vlada RH, a riječ je o gospodarsko-socijalnim mjerama ublažavanja posljedica pandemije. I na obje fronte bilježe se učinkoviti rezultati.
Gostujući u srijedu u emisiji "A sada Vlada" na Hrvatskom radiju, Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, smatra kako je na temelju mjera pomoći za očuvanje radnih mjesta izbjegnut najcrnji scenarij, prije svega spriječivši valove "ljudi koji se prijavljuju u evidenciju nezaposlenih i valove nezaposlenih koji se mogu pojaviti u slučaju nefunkcioniranja ekonomije".
Do utorka u ponoć za mjeru pomoći za očuvanje radnih mjesta zaprimljene su prijave 94 tisuće poslodavaca za približno 550 tisuća zaposlenika, a novac će biti isplaćen do 15. travnja, ministar je istaknuo kako se do 10. ožujka bilježio izrazito veliki pad nezaposlenosti, no tada se taj trend okrenuo, i u odnosu na to razdoblje sada je 14 tisuća nezaposlenih više. Podsjeća kako poslodavci koji su se prijavili za mjeru za ožujak, a ispunjavaju kriterije i za travanj i svibanj, ne moraju slati ponovno prijavu uz eventualne dopune.
Ažuriranje
"U sljedećih desetak dana planiramo online aplikaciju još dodatno usavršiti kako bi sustavi kontrole bili jednostavniji. Sustav funkcionira, a sada ćemo ga dodatno ažurirati, sve će biti online", rekao je Aladrović.
Među prvima u Hrvatskoj udruzi poslodavaca pozdravili su odluku Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o izmjenama kriterija za korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom.
"Najznačajnija promjena odnosi se na omogućavanje poslodavcima koji su tijekom ožujka (od 1. ožujka do 1. travnja) otpustili radnike, korištenje ove mjere isključivo za radnike kojima je zadnji radni odnos završio kod istog poslodavca, uz uvjet da ih je poslodavac ponovno prijavio u radni odnos. Poslodavac tako može ostvariti pravo na potporu za ožujak, ako je ponovno prijavio radnika u radni odnos i predao za njega zahtjev za dodjelu potpore, zaključno do 7. travnja, a da radnik nije ostvario pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Za radnike koji su u ožujku bili prijavljeni u evidenciju nezaposlenih i ostvarili su pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, poslodavac ostvaruje pravo na potporu za travanj i svibanj ako ostanu zaposleni kod toga poslodavca", pojašnjava Ivan Sarić, pravni savjetnik HUP-ova Regionalnog ureda Osijek.
Naravno da su u ovom uredu u stalnoj vezi sa svojim članicama, jer pitanja i nedoumica ima dosta, pa je nužna pravna pomoć. Sarić nam je potvrdio kako ima saznanja da su se poslodavci, posebice oni u kategorizaciji mikropoduzeća, dakle do deset zaposlenih, zahvaljujući novim mjerama odlučili na povratak u radni odnos svojih dojučerašnjih zaposlenika.
Izdvaja neka od pitanja koja im upućuju članovi - obračun plaće i isplata plaće, da li radnici i na određeno vrijeme ulaze u potporu (odgovor je da, kaže Sarić), kako se tretira mirovanje radnog odnosa i drugo. Sve svoje članove aktivno su uključili u kreiranje prijedloga potrebnih gospodarskih mjera.
"Ono što je potrebno istaknuti jest to da otkad su mjere stupile na snagu članovi HUP-a - poslodavci - redovito nas zovu s različitim pitanjima te im odgovore odmah upućujemo kako bi se otklonile sve nejasnoće. Također, sva pitanja od strane HZZ-a, kao i sve ostale potrebne informacije, objavljujemo na našim mrežnim stranicama kako bi što više njih bilo upoznato. Osobito ističem i ovim putem pohvaljujem rad kolega iz slavonskih ureda HZZ-a (HUP Osijek pokriva svih pet slavonskih županija, nap.a), da smo informirali članove o direktnim telefonskim brojevima područnih ureda HZZ-a te o službenim mail adresama za predaju zahtjeva, ako to nisu mogli učiniti preko aplikacije", pojašnjava Sarić.
Prema posljednjim objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj osiguranika u ožujku je u odnosu na veljaču pao, što znači da je kriza izazvana koronavirusom već tada dovela do znatnih otpuštanja. Podaci HZMO-a pokazuju da se broj osiguranika na kraju ožujka spustio na 1.529.905, što je 12.423 ili 0,8 posto manje nego u veljači. Najveći pad zabilježen je u ugostiteljstvu i turizmu, za 6,4 posto. Jasno je kako poslodavci nisu kao proteklih godina zbog početka sezone angažirali više radnika za rad u turizmu, industriji i trgovini.
"Unatoč pretkriznim očekivanjima da će početak proljetnih mjeseci i dolazak uskrsnih blagdana pod utjecajem sezonskih čimbenika obilježiti službeni početak turističke (pred)sezone, i time paralelan rast broja osiguranika, pad ukupnog broja osiguranika na mjesečnoj razini odraz je prvih prepreka i poteškoća koje je pandemija koronavirusa donijela na hrvatsko tržište rada", kažu analitičari Raiffeisen banke.
To će se znatno odraziti i na kretanje broja nezaposlenih u slavonskim županijama koje redoviti uoči Uskrsa pronalaze radna mjesta u turizmu. Evidenciju nezaposlenosti slavonskih ureda HZZ-a karakterizira izrazita sezonalnost, najmanje nezaposlenih je tijekom ljeta kada se razmile po jadranskim i inozemnim turističkim destinacijama, a kao nezaposleni prezimljuju u svojim (slavonskim) domovima. U osječkom uredu HZZ-a u tijeku je obrada statističkih podataka za ožujak 2020., no budući da se svakodnevno rješavaju zahtjevi mjere nazvane COVID-19, a radi toga da svi poslodavci, odnosno radnici, budu što prije isplaćeni, statistička obrada mjere COVID-19, pa tako i ona o broju radnika koji su se nakon kratke nezaposlenosti vratili na staro radno mjesto, radit će se tek nakon 15. travnja.
Manja potražnja
U analizi kretanja broja nezaposlenih koju je izradila Hrvatska gospodarska komora, ističe se kako je pojačan priljev na Hrvatski zavod za zapošljavanje bio vidljiv u drugom dijelu ožujka, a od 27. ožujka dnevno povećanje broja nezaposlenih iznosi više od tisuću (u prosjeku 1300). Do 8. travnja broj nezaposlenih dosegnuo je 150.372, što je 12.395 više nego krajem veljače te 9730 više nego prije osam dana, odnosno krajem ožujka. U godišnjoj usporedbi, krajem ožujka broj nezaposlenih se, unatoč rastu u drugom dijelu mjeseca još uspio zadržati na godišnjem trendu pada, ali sa znatno nižom stopom nego mjesec dana prije (-2,3 % prema -11,2 % u veljači). Kako je krajem prošlogodišnjega travnja bilo 131.090 nezaposlenih, 19.282 manje nego 8. travnja ove godine, očito je da će se u travnju godišnji trend prekinuti nakon uzastopna 72 mjeseca pada.
Vidljivo je i znatno smanjenje potražnje za radom, i to u vrijeme kad poslodavci inače najviše traže radnike. Krajem ovogodišnjega ožujka bilo je 45 % manje traženih radnika posredovanjem HZZ-a nego godinu dana prije, a u prvih osam dana travnja potražnja se smanjila za još 38 %. Smanjenu potražnju za radnicima pokazuje i OVI indeks (broj online oglasa za posao) koji se u ovogodišnjem ožujku smanjio za 23,3 % u odnosu na ožujak 2019., a u odnosu na prethodni mjesec za 18,5 %.
Dario Kuštro/H
Josip Aladrović, ministar rada
Poslodavci koji su se prijavili za mjeru za ožujak, a ispunjavaju kriterije i za travanj i svibanj, ne moraju ponovno slati prijavu.
VLADA RADI I NA TREĆEM PAKETU MJERA
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će na sjednici Vlade u četvrtak biti predstavljene uštede i preraspodjele u državnom proračunu za nužne svrhe. “Možemo računati da one tradicionalne stavke za koje u ovom trenutku smatramo da ne trebaju, i u ovim okolnostima nisu prioritet, trebaju biti stavljene sa strane, a sredstva s njih raspodijeljena na nužne svrhe i namjene”, izjavio je ministar financija za televiziju N1. Vlada je, naime, u prvom paketu mjera pomoći gospodarstvu u ožujku predložila, a Sabor potom prihvatio izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu, kojima je omogućena preraspodjela proračunskih sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.
Upitan nije li nužno rezanje plaća u javnom sektoru, ponovio je da će se voditi dijalog sa socijalnim partnerima. Potvrdio je da se radi i na trećem paketu mjera, no nije iznio konkretne detalje.