Ekonomija
PROIZVODNJA STRATEŠKI INTERES

Problem opskrbe hranom izazvanom COVID-19 virusom riješit će se - treba li dopustiti da se ponovi u novoj krizi?
Objavljeno 8. travnja, 2020.
Imamo odlične prirodne resurse i tradiciju te bi trebalo osigurati da hrvatsko stanovništvo ima dovoljno hrane, kaže Kuterovac

COVID-19, globalna epidemija, osim problematike zdravlja građana razotkrila je i golemu rupu u sigurnosti opskrbe stanovnika prehrambenim proizvodima. Ovaj strateški interes svakog uređenog društva u Hrvatskoj funkcionira, dok se EU ponaša kao jedna država te protok roba ide neometano.


Kaže to Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja. Članovi te udruge proizvode oko 700.000 tovljenika godišnje iz vlastite proizvodnje prasadi, a od ukupne proizvodnje izvoze 30 posto proizvodnje.


Analizirajući stanje proizvodnje i opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, Kuterovac ističe da se pojavom krize većih razmjera Europska unija pretvara u skup pojedinačnih interesa koje imaju pravo i prema ugovoru o formiranju EU-a zabraniti prometovanje ili isporuku pojedinih proizvoda iz svoje države.


"I tada svatko gleda u svoje dvorište i brine o svojim strateškim interesima. A mi, koji smo svoju sigurnost opskrbe stanovnika prodali umišljajući da u blizini ima viška hrane, i to jeftine, u jednom danu ispraznimo police trgovina prehrambenim proizvodima, i pri tome nam cijena i nije previše važna. Građani pune svoje ‘bunkere‘, jer ne vjeruju društvu, jer su duboko svjesni činjenice da domaća poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija imaju kapacitet za možda 40 posto domaćih potreba. I što ako sljedeći kamion zbog nekog razloga (zatvorena granica, zabrana izvoza, zabrana prometa, poremećaj proizvodnje…), ne stigne? Da ovo nije samo naše razmišljanje, uvjerio sam se na eminentnom skupu organiziranom u povodu izrade Strategije hrvatske poljoprivrede koju radi Svjetska banka, i gdje su nam stručnjaci koji izrađuju studiju hladno odgovorili da je pitanje sigurnosti opskrbe hranom davno zastarjela tema i da se to danas u globaliziranom svijetu ne može tako gledati. I, eto, trebalo je samo mjesec dana da globalizirani svijet počne voditi brigu o svojim zastarjelim interesima, a manje o globaliziranom sustavu povećavanja profita", navodi Kuterovac.
Kuterovac također dodaje da Hrvatska poljoprivreda svake godine treba imati više novca u proračunu za potpore zahvaljujući povećanju sredstava iz EU omotnice prvoga stupa.


- Danas smo na 80 posto novca koji imamo pravo dobiti. Osnovni je cilj u poljoprivredi povećanje proizvodnje i očuvanje ruralnih krajeva kroz život i rad stanovništva u njemu. No, statistika neumoljivo pokazuje da proizvodnju ne povećavamo. Trebamo se zapitati kako je moguće da provedbom zajedničke poljoprivredne politike neke zemlje, i to ne stare članice EU-a, u poljoprivredi postaju veliki proizvođači prehrambenih proizvoda, a mi, unatoč odličnim prirodnim resursima i tradiciji, nismo u stanju osigurati ni 40 % hrane za naše stanovništvo - zaključuje Kuterovac.
Zdenka Rupčić
PROIZVODNJA PERADI I JAJA SVIJETLA SU TOČKA POLJOPRIVREDE
​- Vertikalna integracija sustava nužna je, a imamo primjere u našoj proizvodnji koji su i svijetle točke poljoprivrede. To je peradarstvo koje u proizvodnji mesa i jaja osigurava da ovih proizvoda u krizi ipak imamo, a razlog je upravo u vertikalnoj integraciji primarne proizvodnje, pakiranja i prerade. Kad bismo u njihov sadašnji sustav uključili i trgovačke kanale ne bi trebali brinuti. U svinjogojstvu mesna industrija danas nema svinja za klanje, a istovremeno svinje izvozimo. U slučaju da kamioni iz EU-a zapnu koji dan, posljedica bi bile prazne police - kaže Kuterovac.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VEĆINA PROIZVODNJE ZA DOMAĆE TRŽIŠTE

Nestanu u sivoj zoni: Nitko ne zna koliko kulena proizvodimo

2

KRIZA - JEDNIMA PROBLEM A DRUGIMA PRILIKA

Zbog teškoća u poslovanju raste broj tvrtki na prodaju

3

VRIJEDNOST DOLARA PREMA KOŠARICI VALUTA PALA I PROŠLOGA TJEDNA

Mjere za pomoć gospodarstvu EU-a potaknule rast eura