Objavljeno 6. travnja, 2020.
Prvih tjedana na sastavnicama Sveučilišta naglasak je bio na transferu znanja, a uskoro slijede izazovi vrednovanja
Epidemiološka situacija donijela je brojne izazove u svakodnevnom funkcioniranju, a posebno u odgojno-obrazovnim procesima. Nastava ulazi u četvrti tjedan održavanja na daljinu kako u osnovnim i srednjim školama tako i na visokim učilištima, gdje su izazovi osobito veliki, posebno ako se uzme u obzir broj studenata na pojedinim sastavnicama.
Trenutni rad Sveučilišta u ovim uvjetima opisao je Dražen Kozak, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ističući kako mnogi od trenutačno korištenih alata osiguravaju održivost i kontinuitet u ovoj situaciji. “Sve sastavnice Sveučilišta u Osijeku imaju uspostavljene načine za održavanje nastave na daljinu s pomoću LMS platformi. Najveći broj njih (12) izjasnio se da se koristi sustavom Merlin (Moodle), koji administrira Srce, a manji se dio njih (5) koristi sustavom Loomen, koji administrira CarNET. Razina korištenja, prethodno iskustvo i stupanj pripremljenosti mrežnih materijala različiti su po sastavnicama. Nastavnici užurbano pripremaju nove i/ili osvježavaju postojeće nastavne materijale koji su najčešće u obliku snimanih predavanja, webinara, radionica, uputa, prezentacija, skripta, kratkih udžbenika, testova i slično. Nastavnici su dostupni preko e-pošte ili drugih sredstava komunikacije (Google učionica, Viber, WhatsApp, Skype, telefon”, objašnjava Kozak i poziva sve sastavnice da korisne nastavne materijale učine javno dostupnima.
Brzi internet
“Bilo bi dobro da ih objave na mrežnim stranicama visokog učilišta ili ih bar otvore unutar LMS-a i omoguće neograničen pristup svima iz akademske zajednice preko AAI@EduHr identiteta. U ovoj situaciji važno je pokazati solidarnost i podržati otvoren pristup digitalnim obrazovnim sadržajima uz CC licenciju”, objašnjava Kozak.
Poseban izazov u provedbi nastave na daljinu imaju fakulteti s velikim brojem studenata, a kako to trenutno izgleda na jednom takvom, odnosno Ekonomskom fakultetu u Osijeku, objasnio nam je dekan Boris Crnković. “Velika većina nastavnika prihvatila je ovaj oblik nastave uz korištenje brojnih alata za njezino izvođenje na daljinu, a uz klasične platforme za distribuciju nastavnog materijala uveli smo i one koje omogućavaju uživo prijenos slike, poput ZOOM-a. Povratne informacije ukazuju na zadovoljstvo i nastavnika i studenata koji nerijetko ističu da im je ovaj način ponekad bolji od kontakt-nastave. Ono što nam je trenutno izazov i na čemu intenzivno radimo, s obzirom na epidemiološku situaciju, jest osmišljavanje modela vrednovanja učinjenog. Otegotna okolnost je što su u pitanju pismeni i usmeni ispiti, pa iako postoje određena tehnička rješenja, ona su prilično skupa i nama nedostupna, a svjesni smo činjenice da mnogi studenti nemaju vrlo brzi internet koji je za njih potreban. Nekoliko je mogućih rješenja, kojima ćemo, siguran sam, uspješno odgovoriti i na taj problem”, ističe Crnković.
Ispiti na Skypeu
“U prvom tjednu nastave naglasak nam je bio na transferu znanja, pa su nastavnici stavljali materijale s jasnim uputama, potom su stvarali videosnimke predavanja, koji su na mrežnim stranicama bili javno dostupni, a za manji broj studenata održavali su i webinare. Zatim smo izdefinirali načine vrednovanja znanja, što bi trebalo zamijeniti klasične kolokvije, i tu smo stvorili tri moguća modela. Prvi se odnosi na online kolokvije, gdje u točno određenom trenutku studenti preuzmu zadatke, a nakon rješavanja ih uslikaju ili na neki drugi način pošalju nastavniku. Osmišljavamo i načine provedbe usmenih ispita, a jedna od ideja je njihovo održavanje preko Skypea. Želja nam je provesti anketu među studentima kako bismo dobili povratne informacije o organizaciji nastave na daljinu, međutim još je prerano i čekamo da prođu bar prvi kolokviji. Dojma sam da ovo dobro funkcionira i iako nije savršeno, nitko od studenata neće biti oštećen”, zaključuje pročelnik Odjela za matematiku Kristian Sabo.
Ema Nenadić
RAD SLUŽBI I KNJIŽNICA NA FAKULTETIMA
Rad službi i knjižnica na fakultetima također je ograničen ili ga uopće nema, a većinom se radi od kuće. “Neki su zadužili računala, neki ih imaju, a trenutačno poslove koje inače rade na fakultetu obavljaju od kuće. Što se tiče knjižnice, ona je, nažalost, zatvorena, ali vjerujem kako se većina ipak snalazi za literaturu”, objašnjava Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Slično je i na Odjelu za matematiku, kaže pročelnik Kristian Sabo. “Većina djelatnika radi od kuće, ali ipak smo organizirali dežurstva iako su zatvorene referada i knjižnica”, kaže Sabo.
KORAK PO KORAK
Pročelnik Odjela za matematiku Kristian Sabo, je istaknuo kako korak po korak razrađuju sve scenarije i mogućnosti u provedbi nastave na daljinu, od predavanja do ocjenjivanja. Na posao, pak, dolaze djelatnici iz računovodstva u skladu s rasporedom kako bi obavili neodgodive poslove.
Poseban izazov u provedbi nastave na daljinu imaju fakulteti s velikim brojem studenata, poput Ekonomskog