U sjeni krize zbog koronavirusa ostale su brojne aktivnosti, pa se tako više ni približno često ne spominje činjenica da Hrvatska i dalje, do 1. srpnja, predsjeda Vijećem Europske unije.

Podsjetimo, spomenuto vijeće nije isto što i Europsko vijeće koje okuplja čelnike zemalja EU-a. Ono je mjesto gdje se zastupaju nacionalni interesi, zbog čega se još naziva i domom država članica, a Predsjedništvo je rotirajuće i svakih šest mjeseci se mijenja. S Europskim parlamentom predstavlja jednog od suzakonodavaca, što znači da ni jedan zakon, bez obostrane suglasnosti, ne može stupiti na snagu.

Predsjedanje Vijećem Europske unije za Hrvatsku predstavlja jedan od najvećih administrativnih i političkih izazova otkako je postala punopravnom članicom europske obitelji. Zbog nove krize Europska komisija objavila je sredinom ožujka komunikaciju "Koordinirani ekonomski odgovor na izbijanje COVID-19" kojom pokreće posebnu "Investicijsku inicijativu za odgovor na COVID-19". Usvajanjem specifičnog paketa mjera žele se osigurati dodatna sredstva, koja već postoje unutar alokacije država članica, ali tako da njihovo korištenje bude fleksibilnije i prilagođeno situaciji. Ovdje je bitno napomenuti da dodatna sredstva ne podrazumijevaju svjež novac, već se radi o iznosima koji se već nalaze u nacionalnim omotnicama. Međutim, njihova prenamjena je ključna - kako za osiguranje likvidnosti financijskog sustava tako i za korištenje neugovorenih sredstava za dodatno financiranje zdravstvenog sustava i poduzetnika.

Vrijednost inicijative iznosi oko 37 milijardi eura od kojih je oko 1,16 milijardi eura namijenjeno Hrvatskoj. Riječ je o neiskorištenim sredstvima dodijeljenim za pretfinanciranje projekata iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a njihovo trošenje trebalo bi utjecati na pružanje pomoći i očuvanje gospodarstva odnosno radnih mjesta unutar Europske unije. Ono što je bitno, akteri unutar Vijeća Europske unije u rekordnom roku su se usuglasili oko prijedloga, a isti pristup prihvatio je i Europski parlament. U kontekstu hrvatskog predsjedanja, ovo je svojevrsni diplomatski uspjeh resornog ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića, kojemu je desna ruka u Bruxellesu Osječanin Ivan Zeko-Pivač, diplomatski ministar savjetnik.

O istoj temi, kao svojevrsni nastavak priče, prošloga tjedna ministri zemalja Europske unije zaduženi za kohezijsku politiku održali su videokonferenciju kako bi raspravljali o što efikasnijem korištenju dostupnih sredstava. Raspravljalo se o negativnom utjecaju pandemije na gospodarstva gdje je istaknuta potreba što više alociranih sredstava usmjeriti na zdravstvo, poduzetništvo, očuvanje radnih mjesta i likvidnost. Zajednički koordinirani pristup ocijenjen je ključnim.

Usuglašen stav je da novac treba biti dostupan zemljama članicama u najkraćem mogućem roku, na što jednostavniji način uz minimalna administrativna opterećenja. Videokonferenciji je prisustvovala i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira koja je najavila kako se, nakon provedenih konzultacija s državama članicama, uskoro mogu očekivati nove mjere za pomoć u ekonomskom kontekstu.