Zbog preporuke da se maksimalno smanje socijalni kontakti, skloništa za napuštene životinje, kojih je u Hrvatskoj više od 40, morala su zatvoriti svoja vrata za posjetitelje. Time se automatski smanjilo udomljavanje životinja, no ne i njihov priljev, pa skloništa ‘‘pucaju po šavovima".

Tome posebno pridonose neodgovorni pojedinci koji ostavljaju svoje dotadašnje najbolje prijatelje ili ne kastriraju svoje životinje, pa bacaju njihove potomke na javnu površinu.

‘‘Kada smo stigli pred azil, dočekala nas je trudna kujica zavezana za ogradu, treba roditi za desetak dana. Prije nekoliko dana stiglo nam je sedam štenaca starih samo nekoliko dana, koje sada hranimo na bočicu svakih nekoliko sati. Samo u posljednja dva mjeseca primili smo na skrb 70 štenaca", očajna je Sandra Lamešić iz azila u Zadru. Jednake vijesti o bezobzirnom i sebičnom ponašanju građana stižu i iz drugih skloništa diljem Hrvatske.

Stoga iz Mreže za zaštitu životinja, koja okuplja više od 50 udruga za zaštitu životinja, pozivaju sve da ne povećavaju golem problem napuštenih životinja i krcatih skloništa nekontroliranim razmnožavanjem pasa i mačaka pod svojom skrbi. ‘‘Naglašavamo da ni za jednoga psa sklonište nije dobro mjesto, a posebno ne za štence, čija je smrtnost u skloništima izrazito visoka. Psi u skloništima nemaju luksuz biti u karanteni od udomljavanja. Stoga apeliramo na građane da ne napuštaju životinje, da udomljavaju pse i mačke, umjesto da ih kupuju, i da pomognu skloništima odgovornim ponašanjem, kako bi ona mogla i dalje udomljavati životinje. Pokažite solidarnost umjesto da ste uzrok problema", ističu iz udruge Prijatelji životinja, koja koordinira rad Mreže za zaštitu životinja.

Dodaju da je velik problem i to što inače mnoga skloništa iz Hrvatske udomljavaju i po desetak pasa mjesečno u Njemačkoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama. Međutim, sada, kada su zatvorene granice i zaustavljeno je udomljavanje u inozemstvu, skloništa koja su se oslanjala i na takva udomljenja neće moći primati nove pse, a udomljavanja ne smiju nikako stati.

Iako su skloništa zatvorena za posjetitelje, iz njih se i dalje mogu udomljavati životinje jer upravo će se na taj način napraviti mjesta za one koje čekaju svoje mjesto u njima. Skloništa imaju fotografije pasa na svojim internetskim stranicama i društvenim mrežama, kao i opise pasa i sve njihove podatke, a rado će dogovoriti sve vezano uz udomljavanje e-poštom i telefonom. Sve potrebno može se dogovoriti prije primopredaje životinje, a samo udomljavanje može se napraviti poštujući mjere fizičkog distanciranja i sa zaštitnom opremom.

‘‘Očekujemo od svih skloništa da objave protokol udomljavanja pasa u vrijeme trajanja krize izazvane novim koronavirusom, koji će obuhvaćati slanje ugovora o udomljavanju e-poštom te predaju pasa udomiteljima poštujući sve naložene mjere. Svima smo poslali prijedlog za sastavljanje takvoga protokola i mogu ga slobodno primijeniti", navode Prijatelji životinja. Upozoravaju građane da imaju na umu da je svaki djelatnik skloništa i volonter neizmjerno važan jer, ako se i jedan zarazi, ostali moraju u samoizolaciju, a o životinjama se onda nema tko brinuti.

Podsjećaju i da vrijeme koje smo svi prisiljeni sada provoditi kod kuće možemo iskoristiti za zbližavanje s udomljenom životinjom. Svima nam treba pozitive, a činjenje dobrih djela, što pomoć tako ranjivoj skupini kao što su napuštene životinje svakako jest, djeluje terapeutski.