Objavljeno 23. ožujka, 2020.
Zima je bila topla, kaže Goran Jančo te ima muha u domaćinstvu, ulaze u nezaštićene šunke i zapljuju ih, crvi su ušli i u plećke
ĐAKOVO
Dok pandemija koronavirusa potpuno mijenja svakodnevni život, pa je sasvim neizvjesno kako će se proslaviti i uskrsni blagdani, a zasad je jedino sigurna spasonosna poruka nadležnih službi ‘ostanite kod kuće‘, građani, vjernici, željet će u takvim uvjetima bar imati donekle blagdansku trpezu koja uključuje i kuhanu šunku, dio Slavonaca to si neće moći priuštiti.
Zaštita
Bar ne vlastitu šunku ili plećku. Jer pretopla zima, dosad bez pravog "minusa" i ijedne pahulje snijega, ucrvala je šunke i plećke nekih Slavonaca.
Kada je razrezao šunku, navodi ovih dana jedan Slavonac iz Posavine, doživio je pravi šok – šunka se ucrvala. Kada je lošu vijest javio prijatelju, pa i on potom krenuo u provjeru, i prijatelj je u plećki našao na crve, kaže, ‘veće od bravaca‘… Topla zima ‘koštala‘ je i Baranjca koji je nakon klanja dva tovljenika sve šunke, plećke, slaninu, rebra…, stavio u salamuru, kao što to čini svake godine. Voda iz salamure potom se usmrdjela, a sve navedeno Baranjac je bacio. Svinjogojac i kulinar, a po struci veterinar, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo kaže – zima je topla i ima muha u domaćinstvima. – Zato je bitno pravovremeno zaštititi šunke, plećke i druge proizvode – mehanički, mrežama, provjetravanjem, ili kemijskim sredstvima - kaže Jančo.
- Tim je proizvođačima za svoje potrebe ušla muha i ‘zapljuvala‘ šunku. To znači da nije ni pretjerano tretirao kemikalijama. Higijenski, zdravstveno, a ni estetski, to nije lijepo za vidjeti. Ako je zahvaćen manji dio, on se odbaci, no ako je veći dio muha ‘zapljuvala‘, onda i cijela šunka. Zapravo, najbolje je odbaciti sve - kaže Jančo. U Udruzi kulinara Đakovački kulin kažu kako je ovaj problem pri toplim zimama kod kulena manje prisutan.
Kulen zaštićeniji
- Kulen je u crijevu, pa je zaštićen od muhe, kao i drugi suhomesnati proizvodi koji se prave u crijevu. Muha voli kod kosti ostaviti jajašca. Upravo zato ljudi se odlučuju na proizvodnju kulena, a ne šunke, kao i ja. Istina, proizvodnja kulena je kompliciranija, kulen zna presušiti, pozelenjeti…, i on je, dok se ne razreže i ne vidi na svoj način rizičan, ‘mačak u veći‘, kaže predsjednik Đakovačkog kulina Vlado Ćorić. Za slučaj gdje su ljudi salamurili meso, pa su ga zbog usmrđene vode morali baciti, Jančo ukazuje na potrebu mijenjanja vode.
– Vjerojatno je došlo do visoke temperature, do sukrvice i drugih pojava, pa je došlo do bakterioloških promjena u vodi. Vlasnik je morao naći prostoriju s niskom temperaturom, salamuriti pod kontroliranim uvjetima, da se taj crni scenarij ne dogodi - kaže Jančo.
A ucrvana, bačena šunka, za Slavonca i Baranjca nije samo šteta, gubitak, nego i stvar časti, gazdovanja.
– Bit će toga ondje gdje gazda nije meso zaštitio, a zavisi i kada su šunke pravljene, u kojoj su fazi ako je ušla muha - kaže Jančo i poručuje: “Ako je šunka u redu, treba napraviti zaštitu”.
Suzana Župan
danak
IZ PUŠNICE RAVNO U SMEĆE
Kilogram domaće šunke za Uskrs će se prodavati po cijeni od 60 do 70 kuna
Iako se zbog aktualne pandemije koronavirusa ne zna što će biti sutra, a kamoli za Uskrs koji ove godine pada u nedjelju, 12. travnja, građani, vjernici bi što normalnije htjeli dočekati uskrsne blagdane sa što tradicionalnijom trpezom. Kilogram šunke kreće se, kaže predsjednik Udruge kulinara Đakovački kulin Vlado Ćorić, od 60 do 70 kuna, a što znači da je ova slavonska delicija i ove godine zadržala cijenu po kilogramu kao i prethodnih godina. Riječ je o šunki spravljenoj na tradicionalni način, no dio će ju kupiti u trgovinama.