Dome slatki dome
UZGOJ POVRĆA

Kako saditi korjenasto i gomoljasto povrće
Objavljeno 12. ožujka, 2020.
Peršin je otporan na hladnoću, može se sijati već u ožujku, na razmak 20 - 25 cm

Većina korjenastih vrsta povrća su dvogodišnje biljke, što znači da u prvoj godini stvaraju korijen, a u drugoj cvjetaju.


U priči o povrću i njegovu uzgoju, neozbiljno bi bilo izostaviti neke temeljne odrednice, pa tako i podjelu u nekoliko skupina. Najpoznatija, ali istovremeno najprihvatljivija je ona koja povrće dijeli na korjenasto i gomoljasto, lisnato, lukovičasto, mahunarke, kupusnjače i plodovito.


Mrkva je jednostavno i popularno povrće. Ovisno o terminu sjetve, odnosno berbe. Mrkve se dijele na rane, srednje i kasne sorte. Od travnja, nekada i ožujka, sjetva se obavlja izravno u vrtno tlo. Pritom se na gredici rade redovi na razmaku od 20 do 25 centimetara. Kada listovi mlade mrkve dosegnu visinu od 5 do 7 centimetara, vrijeme je za prorjeđivanje na razmak od 10 centimetara. S mrkvom, osim prorjeđivanja i povremenog plijevljenja, nema drugog posla. To je povrće koje se može vaditi bilo kada i u bilo kojoj fazi.
Aromatično lišće

Osim zbog korijena, peršin uzgajamo i zbog aromatičnog lišća. Uzgoj je vrlo sličan uzgoju mrkve. Budući da je otporan na hladnoću, može se sijati već u ožujku, u redove razmaka 20 - 25 centimetara. Nakon sjetve i pojave nekoliko listića peršin se prorjeđuje na razmak od 3 do 5 centimetara. Peršin se može uzgajati i sjetvom omaške u neki sunčani dio vrta, pa čak i u posudu. Tada ga čak nije potrebno ni prorjeđivati. Treći je način uzgoj iz prijesadnica, no povrtlari izbjegavaju taj posao zato što su biljke vrlo sitne, pa pikiranje zahtijeva dosta truda. Za kontinuiranu berbu dovoljno ga je sijati nekoliko puta godišnje tijekom proljeća i ljeta. Peršin posijan u ljeto može i prezimiti jer je otporan na hladnoću.


Poput ostalog korjenastog povrća i celeru će najbolje odgovarati propusno tlo bogato organskom tvari. Razlog nisu samo hranjiva, nego i sposobnost zadržavanja vode, jer celer voli vlažno tlo. U čuvanju vlage pomoći će malčiranje, no svakako ne zaboravite na zalijevanje. Rani uzgoj može započeti sjetvom u posudice već u veljači, jer prijesadnice rastu vrlo sporo. Kada prijesadnice razviju nekoliko pravih listova, pikiraju se u zasebne posudice. Tri mjeseca nakon sjetve prijesadnice su spremne za sadnju u vrt. Sade se u redove s razmakom od 30 do 40 centimetara i oko 25 do 35 centimetara biljka od biljke. Celer se uzgaja zbog korijena, lišća i lisnih peteljki, pa o tome ovisi i izbor sorte. Kod korjenastih sorti razvija se okrugao krupan korijen, koji uz to ima i kvalitetno lišće.


Rotkvica je jednostavna biljka, a njezina je prednost što raste brzo i nije zahtjevna. Uspijeva i u manje plodnom tlu. Ipak, kao i sve korjenasto povrće, više voli propusno, lakše tlo. Bez obzira na to sije li se u redove ili omaške, jako je važno da se biljčice na vrijeme prorijede. Čim se listovi počnu dodirivati, prorijedite ih na 5 do 6 centimetara. Ako ih ostavite predugo zbijene, njihov se korijen neće pravilno zaobliti.
Sjemenski krumpir

Cikla ima vrlo slične potrebe kao mrkva, peršin ili celer. Voli lagana i rastresita tla, jer u njima razvija pravilan korijen. U proljeće i ljeto sije se na gredicu u redove razmaknute 25 - 30 centimetara. Iz svake sjemenke razvije se nekoliko biljčica, pa je potrebno prorjeđivanje.


Povrtlari razlikuju rane, srednje rane i kasne sorte, no ta se podjela ne odnosi na vrijeme sadnje, nego na broj potrebnih dana da dozore. Kako su krumpiri biljke kojima odgovara hladnije razdoblje, sade se potkraj ožujka ili u travnju. Sadnja je jednostavna, u redove dubine oko 15 centimetara. Razmak redova ovisi o sorti, odnosno o veličini gomolja, između 50 i 80 centimetara. Kako su rane sorte obično sitnije, sade se na razmak od 30, a one kasne na 40 centimetara unutar reda. Bitno je koristiti sjemenski krumpir. Kada biljke dosegnu visinu od oko 10 centimetara, oko svake treba nagrnuti još zemlje. Taj posao valja obaviti još dva do tri puta. Berba ranih sorti u kontinentalnoj klimi može se očekivati već tijekom srpnja, srednje ranih tijekom kolovoza, a kasne se sorte razvijaju najduže, pa se vade tek tijekom rujna ili listopada.
Jasminka Knežević
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana