Mrkva je velik izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta-karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Istraživanja su pokazala da su osobe koje su dnevno uzimale bar jednu porciju mrkve i/ili žute bundeve, bogate karotenoidima, za 60 posto smanjile rizik od srčanog udara.

Ujedno, određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20 posto i čak 50-postotnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50 posto smanjuje mogućnost razvoja raka pluća. Mrkva sadržava posebnu vrstu vlakana, kalcijev pektat, koji snižava razinu kolesterola u krvi. Djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i smirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže u liječenju infekcija. Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.

Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupnje. Ako ste ju kupili s listovima, zelene dijelove uklonite prije stavljanja u hladnjak jer će vam u suprotnom oni iz korijena izvući vlagu. Mrkvu čuvajte u hladnjaku u perforiranoj plastičnoj vrećici ili umotanu u papir do dva tjedna. Mrkvu nemojte čuvati u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, koji proizvode plin etilen, jer će postati gorka.

Smatra se da je svježi sok od mrkve najdjelotvornije ljekovito sredstvo te ga rabimo kod niza bolesti ili kao preventivni biostimulator našeg organizma, i to kod:

- anemije – pijemo sok od mrkve u količini od 3 dl na dan te uzimamo jela od mrkve kao što su juhe, salate, pire…

- arterioskleroze - dnevno pijemo do 1,5 litara soka mrkve, i to cijeli dan, u gutljajima (za ljekovito djelovanje ove kure zahvaljujemo dukarinu, koji proširuje krvne žile)

- bolesti jetre - uzima se svježi sok mrkve, tri puta na dan 0,5 dl

- glista kod djece, koje se uklanjaju u kratkom vremenu - djeci se daje sok od mrkve u količini od 2 dl na dan ili ribana mrkva s ribanom jabukom

- crijevnih bolesti - slab rad crijeva, katar crijeva, nametnici i paraziti u crijevima, napuhanost, kruljenje crijeva, proljev; kod jačeg truljenja u crijevima mrkva sprječava nastajanje takvih procesa, a za katar u želudcu ili crijevima ona je jedan od najboljih lijekova, koji i kod najosjetljivijih ljudi odnosno organa brzo uspostavlja normalno funkcioniranje. To je važno za liječenje bollesti želudca ili crijeva u dojenčadi

- čira na želucu ili dvanaestercu - sok od mrkve, ako se natašte uzima 1 dl soka svaki dan, sprječava stvaranje viška želučane kiseline i tako otklanja njezino nadražujuće djelovanje na sluznicu želudca. Sok od mrkve kao sredstvo za smanjenje želučane kiseline svakako je bolji od gastala i sode bikarbone. On “usisava” prekomjernu želučanu kiselinu i brzo otklanja žgaravicu bez štetnih posljedica. Za taj učinak dovoljno je popiti 2,5 dl soka.

Reumatičari bi svakodnevno trebali piti do 3 dl soka od mrkve jer se njime otklanjaju iz organizma svi otrovni sastojci koji izazivaju reumu i giht.

Kod upale grla ili početne upale pluća, prehlade i, naročito, gripe - sirup od mrkve uspješan je u liječenju mladih i starih osoba.

Mrkva ima lagano laksativno djelovanje (izaziva pražnjenje), a ako se pije sok, to sprječava zatvor.