Nasilna kaznena djela postaju sve prisutnija i u Hrvatskoj gdje su u kratkom vremenu život izgubile tri žene, rečeno je na okruglom stolu u Zagrebu, održanom u povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela. Sudionici okruglog stola ukazali su na potrebu prevencije takvih pojava i olakšavanja pozicije žrtve nasilja.

- Zadnjih dana u medijma smo imali priliku slušati o najnovijim tragičnim događajima, gubitku života dvije mlade djevojke u Zagrebu i Malom Lošinju, i izvanbračne supruge u Međimurju - rekla je u Kući Europe državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić. Ustvrdila je da su to događaji za razmišljanje o poboljšanju već uspostavljenog sustava zaštite prava ranjivih skupina osnaživanjem institucija koje su dužne pružiti pomoć, a sve kako bi osigurali bolji i sigurniji položaj žrtve i spriječili njezinu sekundarnu viktimizaciju. Prema podacima koje je iznijela, u Hrvatskoj djeluje 19 skloništa za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja, koja se financiraju s 14 milijuna kuna godišnje, ali šest županija još nema takva mjesta, pa je Vlada pokrenula razgovore sa šest županija koje još nemaju skloništa.


Anamarija Drožđan Kranjčec, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi, ocijenila je zabrinjavajućim što u skloništima nema dovoljno mjesta, a drži da je u praksi veći problem specijalizirana podrška za žrtve seksualnog nasilja, jer bi Hrvatska prema preporukama Vijeća Europe trebala imati dvadesetak takvih centara, a ima samo jedan.


Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salopić istaknuo je da pojedinačni slučajevi nasilja koji su se dogodili posljednjih dana, ali i oni raniji, bacaju sjenu na sve što rade nadležna ministarstva, no da to ne mogu spriječiti preko noći.


Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Željko Katić istaknuo je kako je važno da sva državna tijela koja pružaju zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih dijela budu u sinergiji djelovanja i uvezana u jedinstven proces njihove zaštite i pomoći.


Prema njegovim riječima zaštita žrtve i kažnjavanje počinitelja ovisi o postupanju policije, posebice onih koji se na terenu prvi susreću sa žrtvama. Unatoč protokolima o postupanju koji su niz godina u uporabi, i dalje postoje odstupanja u radu te je ključno u postupak uključiti organizacije civilnog društva, što se pokazalo kao uspješan model u pružanju pomoći i podršci žrtvama.


Pomoćnica ministra pravosuđa Vesna Šimundža Nikolić zaključila je kako je zadatak čitavog društva, od djece u vrtiću do starih ljudi, misliti da moramo zaštitu svaku žrtvu.


Podsjetila je da Ministarstvo već deset godina ima svoj središnji ured za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela, kao i odjele po županijskim sudovima koji žrtvama daju informacije o tome što mogu očekivati u postupku te im pružaju i emocionalnu podršku.

Potporu žrtvama i svjedocima pružaju odjeli osnovani na sedam županijskih sudova i to: Zagreb, Osijek, Split, Rijeka, Sisak, Zadar i Vukovar. Podršku i informacije žrtve mogu dobiti telefonom, elektroničkom poštom, ali i kada žrtva dođe na sud.


Žrtve kaznenih djela često ne znaju svoja prava, no imaju ih više. Naime, žrtve imaju pravo na novčanu naknadu, a pri utvrđivanju visine naknade, između ostaloga, u obzir se uzimaju ponašanje žrtve tijekom i nakon kaznenog djela, ili njezin doprinos nastanku i obujmu štete, je li riječ o neposrednoj žrtvi te je li ista, i u kojem roku, prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima. Nadalje, ocjenjuje se suradnja žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelja privelo pravdi, a Zahtjev će se odbiti, ili naknada umanjiti, ako se utvrdi da je žrtva uključena u organizirani kriminal, ili u zločinačku organizaciju.
Isto tako, obveza je Ministarstva pravosuđa obavijestiti žrtvu, oštećenika ili njihovu obitelj o otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora. Žrtvu se obavještava o otpustu zatvorenika u slučajevima kada se radi o kaznenim djelima protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela, ili kaznenog djela s elementima nasilja.