Novosti
INAUGURACIJA PETOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA

Milanović: Naša je obveza da se ni jedan građanin naše države ne osjeća isključenim
Objavljeno 18. veljače, 2020.
"Ovo je kuća za nas koji smo tu, za generacije koje dolaze, i za one koji će se vratiti"

Zoran Milanović svečano je u utorak, pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem, prisegnuo za petog predsjednika Republike Hrvatske na najskromnijoj predsjedničkoj inauguraciji dosad, održanoj na Pantovčaku, umjesto na Markovu trgu u Zagrebu.


"Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao", prisegnuo je Milanović držeći ruku na Ustavu.

Zahvala

Dužnost predsjednika Milanović počinje obnašati u srijedu, kada će potpisati i prve odluke o imenovanjima ljudi koji će biti dio njegovog kabineta na Pantovčaku. Za predstojnika Ureda predsjednika imenovat će Orsata Miljenića koji je bio i voditelj njegove kampanje na predsjedničkim izborima, za glasnogovornika Nikolu Jelića, koji je glasnogovornik bio i u kampanji, a očekuje se i još nekoliko odluka o imenovanjima.


U svom je inauguracijskom govoru, pred četrdesetak uzvanika, Milanović naglasio kako ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor.


"Prije svega, zahvala onima koji su ovaj posao i dužnost obnašali prije mene - predsjedniku Tuđmanu, kojeg nisam poznavao, predsjedniku Mesiću, predsjedniku Josipoviću i predsjednici Grabar-Kitarović, koji su svi u svom vremenu i danim okolnostima dali maksimum od sebe svatko na svoj način, ali uvjeren sam, s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera", rekao je Milanović. "Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni nego konstruktivni faktor. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu stupnja transparentnosti tih važnih i osjetljivih sustava", kazao je Milanović. U vanjskoj politici fokusirat će se također, kaže, na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. "Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja", dodao je. Zamolio je unaprijed "zrno razumijevanja za svoje pogreške, jer te pogreške nikad neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize". "Uložit ću sve što imam i sve što znam da iz tog zrna izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima", poručio je novi predsjednik RH. Pritom, istaknuo je, ne pristaje na to da je pogreška ili neka nesreća kad postoje razilaženja u mišljenjima i stavovima. "Pogreška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u sumnju motivaciju i patriotizam. Svakoga dana borit ću se za podršku građana u prokazivanju te štetne prakse koja nas prati, evo, već tri desetljeća", naglasio je.


Pritom je ustvrdio da je patriotizam, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. "Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili - i čine - boljima, slobodnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti sretnije mjesto za život", ustvrdio je Milanović.


Istaknuo je da patriotizam podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su poginuli i koji su patili za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. "Patriotizam je i svijest o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratila naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća", dodao je.


Milanović je poručio da su ratovi gotovi te da je danas naša obveza i odgovornost u tome da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim, ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je – drukčija ili drukčiji. "Kad kažem drukčija, mislim i – slabija, malobrojnija, i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam utemeljen na najvišim vrijednostima našeg Ustava, i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama", poručio je.


Naglasio je da naša budućnost ovisi ponajprije o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenijeg i uspješnijeg života. Dodao je i da naša budućnost u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi, "a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija".


Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, ističe, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije. Milanović smatra da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti.
Svoje mjesto

Ističući da je Hrvatska domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika, poručio je i da su osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti.


"Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za nas koji smo tu, za generacije koje dolaze, i za one koji će se vratiti svojoj kući", zaključio je Milanović.


Uz dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović te predsjednika i suce Ustavnog suda, na inauguraciji su bili članovi Milanovićeve obitelji, najviši državni dužnosnici, dvojica bivših predsjednika te članovi Milanovićeva izbornog stožera.
Premijer Andrej Plenković nije htio komentirati inauguraciju, a predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković inauguracijski govor ocijenio je dobrim početkom Milanovićeva mandata. "Mogu ga ocijeniti korektnim govorom kojim je uputio nekoliko bitnih poruka, a najvažnija je da trebamo međusobno surađivati i raditi na dobrobit Hrvatske, bez obzira na političke razlike i različite svjetonazore", rekao je Jandroković. "Mislim da je to dobar početak i nadam se da će i mandat predsjednika Milanovića proteći u tom duhu", dodao je predsjednik Sabora. Iako je često polemizirao s Milanovićem dok je bio premijer, Jandroković se sada nada korektnoj suradnji u kojoj će obojica zadržati svoje pozicije, poglede na život i politiku. "Bez obzira na različite političke preferencije, moramo surađivati. Narod to od nas očekuje, i nadam se da ćemo se toga držati", istaknuo je.


Dijana Pavlović
OPROŠTAJ UZ CVIJEĆE I POLJUBAC
Na ceremoniji je Josipa Lisac, uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića, izvela himnu "Lijepa naša domovino", a klapa HRM-a "Sveti Juraj" pjesmu Vice Vukova "Tvoja zemlja". Inaugurirani predsjednik Zoran Milanović s Pantovčaka je u utorak ispratio dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović kojoj je mandat trajao do ponoći 18. veljače, uz buket cvijeća i poljubac. Tim je činom i završila svečanost Milanovićeve inauguracije kao petog hrvatskog predsjednika. Na ulaznom platou na Pantovčaku u tom je trenutku orkestar Hrvatske vojske svirao "Mi smo garda Hrvatska". Prije toga u predsjedničkom kabinetu održana je polusatna primopredaja dužnosti. Milanović je na svečanosti inauguracije bio odjeven u odijelo hrvatskog proizvođača, kao i njegova supruga Sanja Musić Milanović, koja je odjenula haljinu hrvatske modne kuće Varteks. Haljina je iz nove kolekcije koja će uskoro biti u prodaji, a dizajnirala ju je njihova dizajnerica Martina Vrdoljak. Nosila je i nakit nove kolekcije hrvatskog dizajnera nakita Nenada Sovilja, pod nazivom Metamorphosis.
NIZAK TROŠAK
Ministar financija Zdravko Marić, iz Bruxellesa je, gdje je bio na sastanku ministara financija EU-a, čestitao predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću na inauguraciji. Na upit o trošku inauguracije, koji se procjenjuje na iznos do 100.000 kuna, što je znatno niže od troška inauguracije bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koji je iznosio 598.000 kuna, Marić je rekao kako se ovdje, što se proračuna tiče, ne radi o velikom iznosu, no da je riječ o dobroj poruci.
MILJENIĆ: PRIMJERENO ZEMLJI I FUNKCIJI
Predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić ocijenio je kako je inauguracija prošla dostojanstveno i svečano, primjereno zemlji i funkciji predsjednika. "Mi smo procijenili da su ovo ljudi koji tu trebaju biti. Možemo dovesti deset ljudi i bilo bi deset mišljenja je li tu netko trebao biti ili nije. Mi smo procijenili da su ovo ljudi koji tu trebaju biti. Imali ste ovdje najviši državni vrh, predstavnike oružanih snaga, sudske vlasti, obitelj, članove stožera", kazao je Miljenić novinarima nakon inauguracije. S obzirom na to da je na televiziji bio izravni prijenos inauguracije, Miljenić je ustvrdio da su na taj način sudjelovali svi građani ove zemlje. To što na inauguraciju nije bio pozvan nitko od crkvenih vjerodostojnika, kao ni predsjednik SDP-a Davor Bernardić, komentirao je riječima da je - odluka bila takva da se ide u manjem formatu. "Nemam što komentirati, rekao sam vam kakva je bila odluka. Mi ćemo, naravno, sa svim crkvama u Hrvatskoj imati što bolji mogući odnos, to sam siguran, i zajedno surađivati na određenim pitanjima gdje možemo. To nije nikakva poruka u jednom ili drugom smjeru. Jednostavno, odluka je bila da se ide u manjem formatu, i to je to", naglasio je Miljenić. Dodao je da nije pozvan ni jedan predsjednik političkih stranaka, nego su bili državni dužnosnici - predsjednik Vlade, Sabora, najuži kabinet Vlade, predsjedništvo Sabora, predsjednik Vrhovnog suda, bivši predsjednici, načelnik Glavnog stožera.