Izabrani predsjednik Republike Zoran Milanović prekinut će u utorak, 18. veljače, tradiciju dugu 28 godina i inauguraciju, umjesto na Trgu svetog Marka u Zagrebu, održati na Pantovčaku, uz samo nekoliko desetaka uzvanika.

Kako nam je potvrđeno iz Ureda predsjednika RH, pozvana su 43 uzvanika, i to u tri kategorije. U prvoj su kategoriji predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sa suprugom, potom dvojica bivših predsjednika RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te potpredsjednici parlamenta, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade, predsjednik Vrhovnog suda te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. U drugoj su kategoriji uzvanika članovi obitelji, a to su Milanovićeva supruga, majka, dvojica sinova te nećakinja. U treću kategoriju ušli su članovi izbornog stožera koji su sudjelovali u Milanovićevoj predsjedničkoj kampanji.

Svečanost počinje u 12 sati dolaskom predsjednice RH u svečanu dvoranu, potom u dvoranu ulaze suci Ustavnog suda, a onda dolazi izabrani predsjednik sa suprugom, pojasnili su nam protokol u Uredu. Hrvatsku himnu otpjevat će Josipa Lisac i Zvjezdan Ružić, jazz-pijanist, a slijedi polaganje prisege pred predsjednikom Ustavnog suda. Nakon prisege, novi hrvatski predsjednik održat će govor. Slijedi glazbena točka i to pjesma Vice Vukova "Tvoja zemlja", u izvedbi klape Hrvatske ratne mornarice i orkestra HV-a. Primopredaja dužnosti između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića obavit će se nakon svečanog dijela programa.

"Mislim da sve ide nekakvim svojim tijekom, naravno da postoje sad te neke tehničke stvari, protokol i uređenje, ali očekujem da će sve biti dobro“, kazao je prije nekoliko dana za RTL Orsat Miljenić, voditelj Ureda predsjednika.

Očito je da Zoran Milanović ne želi pompu oko preuzimanja dužnosti, ali očito je i da dan prije preuzimanja dužnosti javnost još nema potvrdu tko će sve biti u njegovu savjetničkom timu. Jedino ime koje je Milanović osobno potvrdio jest ono Dragana Lozančića kao savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost, dok će imena ostalih savjetnika objaviti nakon prisege u utorak.

Nagađa se da bi Julije Domac, dosadašnji čelnik regionalne energetske agencije, mogao biti kandidat za mjesto savjetnika za klimu i energetiku. Jadranka Žarković Pečenković, bivša ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, razmatra se za savjetnicu za obrazovanje. Riječ je o područjima za koje bivša predsjednica nije imala savjetnika. Umirovljeni general Marijan Mareković trebao bi postati savjetnik za branitelje. Riječ je o bivšem ratnom zapovjedniku Tigrova. Još se traže imena za vanjsku politiku i kulturu, a savjetnika za društvene djelatnosti Zoran Milanović navodno ne planira imati. Klimatske promjene i zaštita okoliša postali su jedna od najvažnijih tema današnjice, pa se nagađa da bi novi predsjednik mogao imati makar i neformalnog savjetnika za to područje.

Govoreći o inauguraciji Milanović je u subotu rekao kako će ona biti "republikanska, a ne ceremonijalna kao ranije". "Sve je poznato, pozvano je četrdeset ljudi i nadam se da se nitko nije uvrijedio što će inauguracija izgledati tako", izjavio je Milanović.

Ceremonije inauguracije tradicionalno su se od 1992. godine održavale na Trgu svetog Marka. Do danas ih je održano šest - 1992., 1997., 2000., 2005., 2010. i 2015. godine. Prva inauguracija održana je 12. kolovoza 1992. godine, kada je Franjo Tuđman kao prvi predsjednik Republike izabran na neposrednim izborima dao svečanu prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem i ustavnim sucima. Posljednja je održana 15. veljače 2015., nakon što je na izborima Kolinda Grabar-Kitarović izabrana za predsjednicu Republike Hrvatske.

Ona je u u subotu putem Facebooka uputila oproštajnu poruku hrvatskoj javnosti na kraju svog petogodišnjeg mandata u kojoj je istaknula da će o njezinom radu progovoriti povijest te kako je ponosna na učinjeno.

"Predsjedničku dužnost obnašala sam s dubokim uvjerenjem kako su političke, moralne i kulturne vrijednosti kojima smo se stoljećima vodili u borbi za nacionalnu slobodu i državnu neovisnost, a posebice u Domovinskom ratu, uporište izgradnji snažne države i pravednog društva. Interese hrvatskoga naroda, države i svih državljana branila sam i promicala dostojanstveno i odgovorno, kako mi je nalagao Ustav, iznad bilo čijih i bilo kakvih parcijalnih interesa. Ime Hrvatske i hrvatskoga naroda bilo mi je svetinja. O svima nama, pa tako i o mojemu radu, jednoga će dana, s potrebnim odmakom, objektivno progovoriti povijest", napisala je predsjednica u poruci. Ustvrdila je da je stanje u društvu i državi koje je bila zatekla tražilo od nje što jasnije određenje ključnih prioriteta državne politike, počevši od demografske revitalizacije i jačanja domovinske sigurnosti, preko ublažavanja društvenih podjela do čvršćeg pozicioniranja u međunarodnoj politici. Podsjetila je da je ovo jubilarna godina hrvatske demokracije i pobjede u Domovinskom ratu. "Ostvarili smo temeljne povijesne ciljeve i težnje. No čekaju nas novi, možda i veći izazovi. Koliko ćemo napredovati, ovisi o ciljevima koje postavimo i volji da ih ostvarimo", navela je.

"Bila sam vam četvrti predsjednik i prva predsjednica. Za koji dan dužnost predsjednika preuzet će gospodin Zoran Milanović. Nadam se kako će i dalje jačati ustavni položaj i društveni ugled institucije predsjednika Republike i umnožiti baštinu uspjeha svojih prethodnika. Želim mu svaki uspjeh, jer će to biti hrvatski uspjeh", poručila je Grabar-Kitarović.