Krivotvorena sredstva za zaštitu bilja (SZB) pokrivaju 10 posto svjetskog tržišta, što je 5,8 milijardi američkih dolara, dok je u Kini i Indiji taj postotak i do 30 %. Gotovo 86 posto krivotvorenog SZB-a u Europi dolazi iz Kine. Takve krivotvorine nije lako prepoznati s obzirom na to da su prema svemu, pa i ambalaži, vjerne kopije.

Naglasila je to, između ostaloga, Helena Pavačić, predsjednica udruge CROCPA u sklopu 64. Seminara biljne zaštite održanog u Opatiji, gdje je bila i panel-rasprava pod nazivom “Rizik od krivotvorina i ilegalnog unosa pesticida”.
Pavačić je sudionicima pokazala desetominutni dokumentarni film o štetama nastalim zbog tih krivotvorina, putovima ulaska u Europsku uniju te načinu naručivanja krivotvorenih sredstava snimljenom novinarskom skrivenom kamerom.
“Industriji za zaštitu bilja od presudne je važnosti da se sredstva za zaštitu bilja (SZB) pravilno i odgovorno primjenjuju u skladu s uputama na etiketi proizvoda. Udruga CROCPA provodi projekt "Stop nezakonitom SZB-u" po uzoru na ECPA-u, a radi podizanja svijesti o opasnostima povezanima uz primjenu krivotvorina. Postoje brojni primjeri iz prakse i videozapisi o golemim štetama u nasadima koje su nastale zbog primjene takvih sredstava. Ona nisu ispitana i velik su rizik za zdravlje ljudi i za okoliš. Stoga problem ilegalnog uvoza i krivotvorina treba početi sustavno rješavati, prije svega u našoj zemlji, ali i na globalnoj razini”, istaknula je Pavačić na početku svoga izlaganja te predstavila paneliste: Ines Živčić (Ministarstvo financija, Carinska uprava), Maja Pelajić (HAPIH, Zavod za zaštitu bilja), Irena Brajević (CROCPA) te gosti Francesca Ydraiou, direktorica Hellenic Crop Protection Association - HCPA (Grčka), Renata Fras Peterlin iz Slovenian Crop Protection Association SLOCPA te Perica Bulić, direktor Odjela poljoprivredne savjetodavne službe i zaštite bilja iz BiH.
Renata Fras Peterlin prokomentirala je film, posebice dio u kojemu novinari naručuju krivotvorine kao iz kataloga, etiketu, ambalažu, brend, pa čak i hologramske markice. Istaknula je kako su krivotvorine rastući problem kojim su pogođene sve zemlje, a posebice Europa koja je veliko tržište i čiji su poljoprivrednici pod velikim pritiskom financijskog uspjeha poljoprivredne proizvodnje, a uz to postoji mnogo ulaznih mjesta, luka, graničnih prijelaza preko kojih takva sredstva lako dolaze na prostor EU-a.

“Pojavljuje se problem nedostatka propisa, jer prema direktivi uvoz može biti u bačvama, a ne samo gotov proizvod, prepakiravanje nije kažnjivo i ne podliježe kontroli te je jednostavna zloporaba paralelnog trgovanja”, istaknula je Fras Peterlin, osvrnuvši se na donedavni problem luke Koper koja je bila najveća luka za ulaz krivotvorina u EU.
“Suradnjom svih dionika u suzbijanju krivotvorina, od policije, carine i pravosuđa, luka Koper danas je zatvorena za ulaz krivotvorina”, potvrdila je.
Ines Živčić istaknula je kako se kod krivotvorina radi i o kršenju intelektualnog vlasništva patenta, žiga i industrijskog dizajna, što je kazneno djelo. Irena Brajević osvrnula se na saznanja o krivotvorinama SBZ-a u Hrvatskoj koje se legalno uvoze kao aktivne tvari koje se zatim prepakiravaju pod neki krivotvoreni brend. Maja Pelajić potvrdila je kako su u laboratorijskim ispitivanjima na Zavodu imali uzoraka na kojima ambalaža nije imala zaštitni prsten na čepu, zaštitnu foliju ispod poklopca ili jednostavno nisu odgovarali propisima i deklaracijama.
Na problem Grčke koja je među vodećim zemljama EU-a po krivotvorinama osvrnula se Francesca Ydraiou. “Do 2007. godine to se nije smatralo problemom, no sada to tretiramo kao naš veliki problem. Najveći je problem ulazak preparata zabranjenih u EU-u koji dolaze iz Turske, to nisu krivotvorine, nego zabranjeni SZB. Osim toga, tu su i krivotvorine koje dolaze iz Rusije, Ukrajine i s prostora Balkana”, napomenula je.

Tomislav SEKULIĆ